U naredna dva tjedna očekujemo pet ili šest novih zakona, pored ostalih i proračun Bosne i Hercegovine i ovaj dogovor vrijedi do travnja. Ako do tad to ne ispunimo i ne otvorimo pregovore s Europskom unijom, neka stoji sve ovako, kazao je Dragan Čović, predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH u Mostaru 22. januara.
On je kazao da je tokom vikenda na sastanku lidera vladajuće koalicije postignut načelan dogovor o brojnim pitanjima.
"Nitko nam ništa neće pokloniti. Ako usvojimo ovo o čemu smo govorili, napravili smo više nego što smo trebali za otvaranje pregovora u travnju", smatra Čović.
On je kazao da "ništa nije potpisano, već načelno dogovoreno", a prije svega je istaknuo izmjene Izbornog zakona BiH.
On je kazao da je predloženo da izborni prag koji neka stranka treba preći kako bi ušla u neki od parlamenata treba biti četiri posto na lokalnih, odnosno pet posto na općim izborima.
Predloženo je, kaže, i obvezno glasanje "iako to malo koja zemlja ima" jer, kako je rekao, žele motivirati građane da izađu na izbore.
Čović je kazao i da nitko nema ništa protiv uvođenja novih tehnologija, kao što su identifikacija birača otiskom prsta i slično.
"Vrlo precizno, pet županija bi se definiralo kao one gdje Hrvata ima u određenom postotku. Onaj kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva koji dobije najviše glasova na nivou Federacije, mora dobiti većinu glasova u tih pet županija, ili ako nema nijedan, onda u tri od tih pet županija i tako dalje", kazao je Čović govoreći o prijedlogu o izboru članova Predsjedništva BiH i podsjetio da se o tome govorilo početkom 2022. godine.
HDZ BiH i druge stranke okupljene oko nje, smatraju da je sadašnji hrvatski član tročlanog Predsjedništva BiH Željko Komšić četvrti put izabran većinom glasova Bošnjaka.
Prema Ustavu BiH, na izborima za tročlano Predsjedništvo BiH se mogu kandidirati i biti izabrani samo Hrvat i Bošnjak koji se biraju na prostoru cijele Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske.
HDZ BiH, kako je kazao Čović, predlaže da izbor za bošnjačkog člana bude na prostoru cijele Federacije BiH.
Istovremeno traži izmjene prema kojima će za hrvatskog člana biti izabran onaj kandidat koji dobije većinu u Zapadnohercegovačkom, Hercegovačko-neretvanskom, Livanjskom, Srednjobosanskom i Posavskom kantonu gdje, po popisu iz 2013. živi najveći broj Hrvata.
"Vjerujem da nema smisla da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva dok u Ustavu BiH imamo hrvatskog člana. Ne vjerujem da u ovom trenutku možemo mijenjati Ustav BiH", kazao je Čović govoreći o izboru članova Predsjedništva BiH kao i o provođenju odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
Sud u Strasbourgu je proglasio diskriminatornim dijelove Ustava BiH jer sprječavaju izbor onih koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati i Srbi i ako ne dolaze s određene teritorije BiH.
Čović je kazao kako je ranije predloženo da se u Ustav i Izborni zakon BiH unese da neko može biti kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva i ostalih građana, bošnjačkog člana i ostalih te srpskog člana i ostalih građana, ali za to bi trebalo mijenjati Ustav za što je potrebna dvotrećinska većina u državnom parlamentu.
"Nama je jedini okvir Ustav BiH i ostali ustavi. Nema prostora za drugačije želje, unitarne ili separatističke", kazao je Čović.
Čović je, pored ostalog, kazao i kako je još 2022. godine dogovoren izbor nedostajućeg suca Ustavnog suda BiH "a danas je 2024. i još nije imenovan", da smatra da BiH "ne može postati članica EU sa strancima u Ustavnog sudu" kao i s Uredom visokog predstavnika (OHR).
