Dostupni linkovi

Jezička prepreka sa EU


Ilustrativna fotografija
Bosna i Hercegovina zaostaje za svojim susjedima ne samo kada je riječ o procesu približavanja evropskim integracijama već i o tome što nije ispoštovala ni ono što je do sada potpisala. Ta zemlja se obavezala, nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da će harmonizirati svoje zakonodavstvo s evropskim do 2014. godine.

Prvi korak na tome je prevođenje dokumenata na službene jezike u BiH.

Iako je od potpisivanja Sporazuma prošlo više od godinu dana, ne samo da prevođenje nije ni počelo, već se ne zna ni na koji od tri službena jezika će pravni dokumenti Evropske unije biti prevedeni.

Bosna i Hercegovina treba da prevede više od 120.000 stranica pravnih dokumenata Evropske unije, na što se obavezala potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Broj stranica se svake godine povećava za oko 5.000.
Bosna i Hercegovina treba da prevede više od 120.000 stranica pravnih dokumenata Evropske unije, na što se obavezala potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. I to nije sve. Broj stranica se svake godine povećava za oko 5.000. Ali, to ne zabrinjava bh. predstavnike vlasti koji ne samo da nisu ni počeli sa prevođenjem već se nisu dogovorili ni hoće li dokumenti biti prevedeni na jedan ili na sva tri službena jezika u zemlji.

Predstavnik parlamentarne Komisije za evropske integracije Selim Bešlagić kaže da je nedopustivo što nije formirana ni radna skupina koja bi se bavila pitanjem prevoda evropskih dokumenata:

„Nema vremena. Vrijeme više nama nije prijatelj nego nam je neprijatelj - i mislim da će biti jedina solucija moguća da se uzme već jednom urađeni prevod hrvatski i da ga onda korigujemo u odnosu na nas na bosanski, srpski i hrvatski jezik.“


Miodrag Živanović
Profesor banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović kaže da je prevod evropskih dokumenata u Bosni i Hercegovini rješiv, ali da je za to potrebna politička volja. On iznosi i prijedlog na koji način:

„Zapravo da se ide sa jednim prevodom, da se uvaže sve sličnosti i hrvatskog i bosanskog i srpskog jezika i da se time bitno umanje ne samo troškovi nego da se olakša komunikacija i uopšte funkcionisanje glomaznog aparata koji prati sve te dokumente.“


Hrvatska i Srbija uveliko rade na prevodima


Bosanskohercegovački susjedi, Hrvatska i Srbija, već uveliko rade na prevodu evropskog zakonodavstva. Tako je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija u prošloj godini prevelo oko 14.000 stranica, a stručno i pravno redigovalo više od 7.000, kaže Berislav Živković, predstavnik Ureda za odnose sa javnošću:

Do sada je okvirno Republika Hrvatska utrošila oko šest milijuna eura na cjelokupni proces prevođenja
„Mora se znati da broj dokumenata i propisa svake godine raste kako i zbog donošenja novih propisa u EU, tako i zbog propisa koje Republika Hrvatska još uvijek usklađuje sa zakonodavstvom EU. Što se tiče nekih financijskih sredstava, do sada je okvirno Republika Hrvatska utrošila oko šest milijuna eura na cjelokupni proces prevođenja.“


Iako Srbija zaostaje za Hrvatskom, ipak i u toj zemlji je počelo prevođenje. Bivša direktorica Kancelarije za evropske integracije Tanja Miščević kaže da su prevedeni svi važniji evropski sporazumi, a bilo je i prijedloga da se napravi tzv. regionalni prevod u kojem bi učestvovale zemlje bivše Jugoslavije. Kako to politički nije prihvaćeno, postavlja se pitanje koliko će svaka od bivših jugoslovenskih republika potrošiti novca za prevođenje:

„Ovde možemo govoriti o milijardama eura. Prvo, to je dugotrajan posao i on se ne završava momentom ulaska u EU jer onda vam predstoji obaveza da prevedete sve presude Suda pravde i Računovodstvenog suda kako bi vaše sudije mogli da se pozovu na njih ili mogli da ih koriste, ili znali kako da ih koriste, što uvećava broj stranica neverovatno mnogo.“

Kao penjanje na Mont Everest


Koliko je posao prevođenja zahtijevan, najbolje ilustruju lingvisti koji kažu da je to jednako naporu penjanja na Mont Everest. To znači formiranje tima od tridesetak ljudi u kojem bi radili prevodioci, pravni stručnjaci i lingvisti, a posao bi trajao nekoliko godina, ističe predsjednica Udruženja mladih lingvista i prevodilaca BiH Džermana Šeta:

„Morate imati na umu da vam jedan prevodilac dobro i kvalitetno može prevesti pet do sedam kartica, odnosno stranica dnevno. To znači da vam jedna osoba u roku 20, 25 radnih dana može prevesti do 100, 150 maksimalno kartica, pa sad vi preračunajte otprilike koliko bi to ljudi bilo da prevodi skoro 500.000 stranica, ili koliko bi to već uključivalo kada bi to išlo tri puta. Ogroman je to posao zasigurno, i ne samo zbog toga što je potreban veliki broj ljudi nego i zbog toga što je potrebno upravljanje tim dokumentima, potrebno je upravljanje terminologijom, potrebno je upravljanje prevodilačkim memorijama.“


Indolentnost bosanskohercegovačkih vlasti kada je u pitanju prevod pravnih dokumenata Evropske unije na službene jezike možda ne treba da čudi ako se u obzir uzme činjenica da ni nakon 14 godina od njegovog potpisivanja Dejtonski sporazum, koji je zapravo Ustav BiH, još uvijek nije preveden.


* * * *
Pogledajte video o odnosu vlasti prema važnim državnim dokumentima

I bez rodnog i bez vjenčanog lista
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:58 0:00

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG