Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, koji se nalazi na listi sankcija SAD i Velike Britanije, susreo se 19. februara u Minsku sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, koji je sankcionisan od strane EU.
Podsjetimo, Dodik je sankcionisan od Londona i Vašingtona zbog opstrukcija Dejtonskog sporazuma i narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine (BiH), dok je Lukašenko pod sankcijama od 2020. zbog izbornih neregularonsti u Belorusiji kojom vlada skoro tri decenije.
Aleksandar Lukašenko je, kako je saopštio, tokom susreta kazao da Bjelorusija pomno prati situaciju na Balkanu.
"Mislim da se vi tu čvrsto držite zastupajući interese pravoslavnog naroda i naroda koji vam vjeruje. Mi smo u tom pogledu na vašoj strani", kazao je Lukašenko.
Dodik je rekao da Lukašenka doživljava "kao brata".
"Znam da je i vaša zemlja pod pritiskom i sankcijama Zapada. Mi u Republici Srpskoj nismo dopustili da Bosna i Hercegovina glasa za sankcije (Bjelorusiji i Rusiji). Nije nam bilo lako savladati pritisak i Brisela i Washingtona. Ali ostali smo dosljedni svojoj odluci. Cjelokupno rukovodstvo Republike Srpske trenutno je pod britanskim i američkim sankcijama", kazao je Dodik, kako se navodi na zvaničnoj stranici bjeloruskog predsjednika.
Zašto je Dodik u Minsku?
Prije ovog susreta, Dodik je razgovarao sa ministrom vanjskih poslova te države Sergejom Alejnikom.
Dodik je u nedjelju, 18. februara za RTRS izjavio da "Republika Srpska nije dozvolila uvođenje sankcija Bjelorusiji i da to svi cijene u ovoj državi".
Bosna i Hercegovina se priključila sankcijama EU, ali ih ne provodi, zbog opstrukcija vlasti RS, koju predvodi Milorad Dodik. Prema zakonu, Vijeće ministara BiH nakon konzultacija sa Predsjedništvom BiH, koje vodi vanjsku politiku, odlučuje o načinu uvođenja, provođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama.
"Mi kada smo bili izloženi tome da donosimo političke odluke o sankcijama Bjelorusiji i Rusiji, nismo razmišljali jednokratno o tome, nego dugoročno. Ni Rusija ni Bjelorusija neće moći oprostiti ove sankcije mnogima", rekao je Dodik za RTRS.
Kako je izjavio, u Minsk je otišao "da traži razumijevanje o tome da znaju da postoji Republika Srpska koja se bori za svoj suverenitet, status i slobodu", najavljujući da će saradnja sa Bjelorusijom biti proširena u oblasti zdravstva.
Teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom, garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ovaj sporazum i Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu.
Inače, Dodik je 2020. godine, u funkciji člana Predsjedništva BiH, čestitao Lukašenku "ponovni izbor za predsjednika Bjelorusije".
Milorad Dodik je i 2015. godine, tada u svojstvu predsjednika Republike Srpske, uputio čestitku Lukašenku poslije pobjede na predsjedničkim izborima.
Dodik se od subote nalazi u posjeti Bjelorusiji, nakon čega, kako je najavio, odlazi u Moskvu gdje bi se, kao je rekao, susresti sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Nakon toga, kako je rekao, planiran je susret sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji se od početka invazije Rusije na Ukrajinu susreće sa ruskim i bjeloruskim zvaničnicima koji se nalaze pod sankcijama SAD i Evropske unije zbog agresije na Ukrajinu.
Inače, ekonomska saradnja BiH i Bjelorusije je zanemariva i u prosjeku godišnje iznosi oko pet miliona eura.
Izuzetak su 2022. i 2023. godina kada je iz Bjelorusije u BiH uvezeno 25 trolejbusa vrijednih oko 14 miliona za potrebe gradskog prijevoza u Sarajevu, a kredit je dala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je provela i tender.
Ko je Lukašenko?
Aleksandar Lukašenko je na vlasti u Bjelorusiji od 1994. godine, a zapadne države, bjeloruska opozicija i nevladine organizacije optužuju ga za kršenje ljudskih prava i represiju nad političkim protivnicima.
Na predsjedničkim izborima u augustu 2020. proglasio je pobjedu, koju ne priznaju opozicija i Zapad.
Od tada su na meti sankcija EU bjeloruske vlasti i istaknute ličnosti u sferi politike, ekonomije i pravosuđa, kao "odgovor na neprihvatljivo nasilje bjeloruskih vlasti nad mirnim demonstrantima, zastrašivanje, proizvoljna hapšenja i pritvaranja, poslije izbora".
U bjeloruskim zatvorima nalazi se oko 1.500 političkih zatvorenika, među kojima su aktiviste za ljudska prava, političari i novinari.
