Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dobrovoljnom štednjom do penzije


To je određeni vid štednje, novac koji može pomoći kao dodatna sigurnost građanima u penzionerskim danima.

Evropski dobrovoljni penzijski fond od početka ovog mjeseca zaživio je u Republici Srpskoj (RS) i prvi je takav fond koji je stigao u Bosnu i Hercegovinu. Svi zainteresovani mogu putem svog poslodavca, sindikata, ali i samostalno, uplaćivati sredstva u novoformirani Fond.

Uplate na mjesečnom nivou iznose do stotinu maraka, odnosno na godišnjem nivou do 1200 KM (600 Eura). Taj iznos neće podlijegati oporezivanju.

To je, u suštini, određeni vid štednje, novac koji može pomoći kao dodatna sigurnost građanima u penzionerskim danima.

„Tu se uvijek radi takozvani penzijski plan sa strane poslodavca i sa strane sindikata, odnosno sa strane predstavnika zaposlenih. Oni se dogovore o svim uvjetima penzijskog plana i to se utvrdi na ministarstvu rada. Onda na kraju, svako, svaki pojedinac, ima pravo da svojom voljom potpiše pristupnu izjavu, da li će ući ili neće ući. Ta riječ 'dobrovoljno' stvarno je na mjestu. Niko nikog ne tjera da mora", ističe direktor Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda Tomaž Završnik.

Svako ko uplaćuje u Fond postaje njegovim članom. Sopstvenim sredstvima član može raspolagati nakon navršenih 58 godina života. Može i sa 53 godine života, ali prethodno mora uplaćivati sredstva najmanje 15 godina u Evropski dobrovoljni penzijski fond.

„Sve ove uplate idu na lični račun pojedinca koji se s potpisom pristupne izjave otvara u dobrovoljnom penzijskom fondu. To je lični račun pojedinca. On raspolaže tim novcem i on odlučuje šta će biti sa tim novcem i tada kad zamijeni poslodavca", navodi Završnik.

Ta riječ 'dobrovoljno' stvarno je na mjestu. Niko nikog ne tjera da mora: Tomaž Završnik
Ta riječ 'dobrovoljno' stvarno je na mjestu. Niko nikog ne tjera da mora: Tomaž Završnik

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija ističe kako se ulaskom na tržište Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda uvodi treći stub u penzijski sistem tog entiteta, što je dio i Strategije za reformu penzijskog osiguranja.

„Vlada je morala stvoriti zakonske pretpostavke da bi se mogao formirati ovaj dobrovoljni penzijski fond. Drugo, morala je definisati i određene olakšice kroz sistem oporezivanja i to smo završili. Te olakšice nemamo planirane u budžetu i u 2018. godini sasvim sigurno nećemo biti dio ovoga procesa", kaže Tegeltija.

Prema njegovim rječima Fond je važan i za uspostavu finansijskog tržišta.

„Pravi efekti formiranja ovakvog fonda će se vidjeti tek za 8 do 10 godina kada će se pojaviti fond koji će imati značajna finansijska sredstva koja će plasirati na tržište RS. Omogućiće i privrednim subjektima i javnom sektoru da budu dio korisnika tih sredstava. Ta sredstva se dugoročno čuvaju za sigurnost radnika kada budu odlazili u penziju", kaže on.

Evropski dobrovoljni penzijski fond veće je potpisao sporazume sa nekoliko preduzeća koja će svojim zaposlenicima ponuditi taj vid dodatnog penzijskog osiguranja. Tu su među ostalima 'Autoputevi RS', 'Elektroprivreda RS', 'Šume Srpske', 'Pošte Srpske', ali i neke druge firme poput banjalučke Pivare ili Euroexpress-a.

„Ovo je dobra poruka prema radnicima i poslodavcima da treba štediti, da treba razmišljati o penziji. Vlada je dala dobar podsticaj da bi se bez oporezivanja mogao uplaćivati određen dio sredstava za penzije. Naravno da ćemo vidjeti kakva će biti reakcija i radnika i poslodavaca kod uplata u ovaj fond", kaže potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.

Osnivači Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda su 'Skupna pokojninska družba' iz Ljubljane, Evropska banka za obnovu i razvoj i Penzijski rezervni fond RS sa jednakim učešćem u kapitalu.

  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    Diplomirao je 2003. godine kao prvi diplomirani novinar sa Univerziteta u Banjaluci. Novinarstvom se počeo baviti 1999. na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Godine 2002. postaje dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG