(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Irma Baralija je profesorica filozofije i sociologije, magistrica političkih nauka. Iza sebe ima niz godina rada u različitim školama u Mostaru (bosanski i hrvatski plan i program, te program Međunarodne diplome), kao predavačica na predmetima Sociologija i Teorija spoznaje. Eksterna je ocjenjivačica u programu Međunarodne diplome. Posvećena je istraživanju svih oblika formalnog i neformalnog obrazovanja u cilju kreiranja prijedloga i ideja za reformu obrazovanog sistema u BiH. Politički je aktivna kao predsjednica GO NS Mostar i članica Predsjedništva Naše stranke.
Odlučna u borbi za ljudska prava i slobode, a protiv svih oblika diskriminacije, čega je primjer i tužba protiv Bosne i Hercegovine koju je nedavno podnijela Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog neodržavanja izbora u Mostaru.
Subota, 19. januar
Sinoć sam gledala predstavu Mostarskog teatra mladih pod nazivom "Uspavanka za mladenku".
"Tamo se čula galama i priča. Valjda su ih tamo postrojili. Ja to nisam gledao. Čuo se rafal. Pobili su ih. Da me brat nije poslušao i on bi poginuo. Rekao sam mu: 'Hajde da se sklonimo'. I tad smo se sklonili. Ubili su mi babu Matiju, djeda Ivana, tatu Mladena, a mami sam isto govorio da se sklonimo ili da se barem oni (mama, sestra i brat) sklone, a da ću ja otići i vidjeti jesu li ih ubili. Mama nije htjela, nego je rekla: 'Ma hajde, proći će i ovo. Znaš koliko je bilo vojnika kod nas, smijenilo ih se oko 200. Svi su dolazili, popili kavu i popričali'. Kad su njih troje ubili, vratili su se po mamu i sestru. Mami je ime Ljubica, a sestri Mladenka. Odveli su njih dvije tamo kod pojate. Čula se pucnjava dugo vremena. Mi smo se tada sklonili, a iza toga smo otišli još dalje na brdo. Sestri su bile taman pune četiri godine…".
Dio je ovo svjedočenja jednog od dvojice braće, jedinih koji su preživjeli masakr u Grabovici koji su pripadnici Armije BiH, u septembru 1993. počinili nad hrvatskim civilima. Ubili su tada 33 nedužne osobe. Tijela mnogih od njih nikad nisu pronađena, pretpostavlja se da su ili zakopana u neobilježene jame ili bačena u Neretvu.
O ovom zločinu, kroz predstavu Mostarskog teatra mladih, progovorio je Sead Đulić, kulturni radnik i režiser, nekad oficir Armije Republike BiH.
Nikad me nijedno umjetničko djelo nije toliko potreslo. Oprosti nam Mladenka, nadam se da si sada u nekom boljem svijetu, svijetu koji ima smisla.
Nedjelja, 20. januar
Theodor Adorno je govorio kako je pisati poeziju nakon Auschwitza - barbarski. Umjetnost i riječi se čine nedovoljnima da opišu Auschwitz, Srebrenicu, Grabovicu.
Možda je umjetnost nedovoljna, ali nam je neophodna da Mladenku i sve naše anđele sačuva od još jedne smrti – zaborava.
Toliko bola smo nanijeli jedni drugima. Čini mi se da je na ulicama Mostara najviše ljudi na čijim licima je očita ta bol i sva naša nesreća. Svaki dan je teže breme prošlosti koje nosimo. Potrebno nam je oslobođenje, a samo istina oslobađa. Hvala ti Sejo za istinu.
Ponedjeljak, 21. januar
Prošle godine, u ovo vrijeme, bili smo u SAD-u. Treći ponedjeljak u januaru je jedan od najvećih praznika, dan posvećen rođenju Martina L. Kinga. Bravo za naciju koja slavi ovaj praznik i ovog čovjeka! Možda i mi ovako, nekad, konsenzusno dogovorimo da 21. januar bude "Dan Srđana Aleksića".
Sigurna sam da iz pozicije bijelog čovjeka u Evropi zvuči gotovo nevjerovatno da su Afroamerikanci dobili pravo glasa tek 1965. godine i to nakon dugogodišnje, nerijetko i krvave, borbe M. L. Kinga i drugih.
Takođe sam sigurna da iz pozicije Afroamerikanca u SAD-u, koji su od 2009. do 2017. imali Obamu za predsjednika, jednako nevjerovatno zvuči da u Evropi, kolijevci demokratije, u 21. stoljeću, postoji grad u kojem živi 105.797 ljudi kojima je već deceniju oduzeto pravo glasa.
Povijesni trenuci pokreta za građanska prava
"Da je nama u Mostaru jedan MLK, pa da nam se izbori za prava." – rečenica je koju bi vrlo lako i vrlo brzo izgovorio, ako bi se tema potegla, tipičan Mostarac/Mostarka dok ispija kafu negdje u debelom hladu. S jednakom lakoćom se spominje i druga Tita – "Ustani Tito pa sredi ovu bagru!". Sve opcije su Mostarcima dobre dok se ne mora ustajati i poduzimati nešto.
Kada sam nedavno saopštila javnosti da sam pokrenula građansku tužbu pred sudom u Strasbourgu, a vezano za neodržavanje izbora u Mostaru, jedna novinarka, upoznata sa karakterom i prirodom Mostaraca, me pitala da li sam stvarno iz Mostara.
Utorak, 22. januar
Prošle sedmice su Marin Bago i Huso Oručević iz Mreže "Naše društvo" rekli kako su podnijeli krivične prijave protiv Ljube Bešlića, gradonačelnika Mostara, Izeta Šahovića, načelnika Odjela za finansije, Omera Pajića, načelnika Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, Stjepana Šaravanje, šefa Službe za komunalne poslove i okoliš, te Esada Pobrića, direktora JP Komunalno.
"Krivične prijave predate su regionalnom uredu SIPA-e (Državna agencija za istrage i zaštitu), Tužilaštvu HNK (Hercegovačko-neretvanski kanton) i MUP-u HNK (Ministarstvo unutrašnjih poslova), Odjelu za privredni kriminal. Prijave se odnose na to da su u periodu od 2012. do 2019. godine povrijedili Zakon o komunalnim djelatnostima, Odluku o obavljanju komunalnih djelatnosti u Gradu Mostaru, Odluku o komunalnom redu na način da nisu poštivali rokove, da su proizvoljno i netransparentno trošili javni novac, da su propustili vršiti nadzor nad obavljanjem komunalnih djelatnosti... Time su zloupotrijebili svoj položaj i ovlasti."
Danas je nelegitimni gradonačelnik reagovao na tužbu, rekavši da su ovo "nebuloze".
Jedina nebuloza (nebulosis: maglovit) je oko toga šta je nelegitimni gradonačelnik uradio s našim novcima, ali to ćemo ostaviti Tužilaštvu da sazna.
Srijeda, 23. januar
Od juče poslijepodne magistralni put M-17 je blokiran na području Jablanice. Ljudi su satima zarobljeni u koloni. Jedan čovjek je preminuo u tom saobraćajnom kolapsu, pozlilo mu je, a hitnoj pomoći je bilo nemoguće doći.
Pišem saopštenje za javnost, prozivam premijera Kantona. Premijer se, u međuvremenu, oglašava i kaže da to nije njegova nadležnost, prebacuje odgovornost na Federaciju. Federalno ministarstvo se oglašava i kaže da će zvati lokalnu firmu kojoj su dodijelili tender za održavanje puta. Firma se javlja i kaže da nije do njih, kriva je policija koja nije iz saobraćaja isključivala vozila bez zimske opreme.
Saopštenje mijenjam peti put i prozivam ih sve redom jer su svi nesposobni a njihova nesposobnost ubija.
Četvrtak, 24. januar
Stranka demokratske akcije (SDA) je pokrenula inicijativu za podnošenje apelacije na ime entiteta Republika Srpska (RS), pojasnio je predsjednik te stranke Bakir Izetbegović.
Trenutni predsjednik Bosne i Hercegovine Milorad Dodik najavio otcjepljenje RS-a, kao reakciju na apelaciju.
Toliko su digli tenzije da je mnogo teško ostati "hladne glave" i sjetiti se da je ovakva drama bila i prije 15-ak godina kada je Sulejman Tihić, tadašnji predsjednik SDA, pokretao istu ovu apelaciju.
Nepodnošljiva je lakoća kojom nacionalisti vladaju u ovoj zemlji. Deset tema imaš i samo ih rasporediš valjano da se ne ponavljaju baš često, svakih 15 godina je OK. Dodiku čak nisu potrebne ni teme, ni smislene rečenice, samo dvije riječi: referendum i otcjepljenje.
Petak, 25. januar
Nakon 3,5 godine i jednog izbornog ciklusa, odlučila sam da je vrijeme da se politikom bavim na neki drugi način. Od ponedjeljka, 28. januara, neću više biti predsjednica gradskog odbora Naše stranke Mostar.
U ponedjeljak, 28. januara, organizujemo Zbor članstva kako bismo izabrali novo rukovodstvo Naše stranke u Mostaru. Pišem, zovem, razgovaram s članstvom, lobiram jer želim da u ponedjeljak izaberemo najbolje.
Jedna od poruka koju dobijam je slijedeća: "Pozdrav svima, 1.2.2019. odlazim u Švedsku s porodicom (na neodređeno). Tako da, nažalost, neću moći aktivno učestvovati u budućim aktivnostima, ali vam svakako želim svu sreću u daljem radu. Moju podršku ćete sigurno imati i iz dijaspore. Lijep pozdrav".