Vlada Crne Gore je na Cetinju održala otvorenu sjednicu kojoj su, osim ministara i novinara, prisustvovali čelnici drugih državnih institucija, sudske i finansijske vlasti. Obraćajući se prisutnima, premijer Milo Đukanović je ustvrdio da će ekonomski rast u Crnoj Gori u 2014. godini biti veći nego u susjednim državama i veći u odnosu na Evropsku Uniju. Đukanović je optimističan i kada je u pitanju ekonomija u 2015. godini. On je ipak ukazao da je ekonomska kriza ostavila posljedice u regionu, a osim finansijskih problema povećava se skepsa u javnosti u vezi pristupanja evroatlantskim integracijama.
Kada se analiziraju političko bezbjednosne prilike u regionu, mora se primjetiti kvarenje slike saopštio je, na otvorenoj sjednici Vlade, premijer Milo Đukanović govoreći o ukupnom ambijentu na Zapadnom Balkanu.
Zbog ekonomske krize povećana je skepsa u evroatlantske integracije, a ekonomija regiona je anemična:
„Tokovi koje imamo u regionu upozoravaju da nam opet prijeti opasnost treće recesije ekonomija regiona. Sedmogodišnja kriza eurozone i Evropske Unije ostavila je ozbiljne posljedice na tempo oporavka ekonomije Zapadnog Balkana. Naravno, ta okolnost upućuje i na da kažem produbljivanje skepse kod jednog dijela zapadnobalkanske javnosti u optimalnost strateškog izbora – dakle integracije u EU i NATO. I drugo, bezbjednosni problemi u našem okruženju, počev od Ukrajine, ali zaključno sa srednjim istokomtakođe nisu ostavili bez posljedica bezbjednosnu stabilnost ovog regiona“, naveo je premijer.
Kada je riječ o ekonomiji Crne Gore premijer Milo Đukanović je ocjenio uspješnom godinu za nama. Osim što je na spoljnopolitičkom planu Crnu Goru okarakterisao kao uspješnog promotera evroatlantskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu, Đukanović je rekao da očekuje da ovogodišnji ekonomski rast bude preko dva posto, što je kako je rekao više nego u susjedstvu i zemljama Evropske Unije:
„Očekujemo da ekonomski rast za 2014 godinu bude nešto iznad dva posto. Niže nego što smo planirali, više nego kod susjeda, više nego u eurozoni, više nego u Evropskoj Uniji. Takođe za preko 3000 je uvećan broj zaposlenih u ovoj godini. Evropa nastavlja da bude epicentar krize. Ekonomski oporavak eurozone je zakazao. Prema jesenjim analizama Evropske komisije snižena je očekivana stopa rasta na svega 0,8% u eurozoni. Odnosno na 1,3% u Evropskoj Uniji“, naveo je premijer.
Kada je riječ o narednim godinama, zahvaljujući dogovorenim investicijama, prije svega izgradnji autoputa i izgradnji novih tuurističkih kapaciteta, Đukanovićočekuje rast bruto društvenog proizvoda:
„Prema našim prognozama, prosječna godišnja stopa rasta GDP-a u narednom četvorogodištu, biće 3,8%. Ako su naša očekivanja u pogledu tempa realizacije započetih investicija realni, stopa u 2015 ne bi trebalo da bude ispod 4. Svakako svjesni smo da će pokretanje velikog razvojnog projekta gradnje autoputa neminovno dovesti do rasta budžetskog deficita i javnog duga. Ipak vjerujem da nećemo imati teškoća sa njegovim urednim finansiranjem i da ćemo pouzdano sačuvati i fiskalnu stabilnost“, konstatovao je Đukanović.
Govoreći o slabostima, Đukanović ih vidi u crnogorskom privatnom sektoru.Đukanović je iskoristio jedno od pitanja prisutnih kako bi poslao poruku da u insitucijama postoje velike neracionalnosti i kada je riječ o neiskorišćenim sredstvima i u oblasti viška zaposlenih. On je pozvao nadležne da raščiste situaciju u svojim kućama:
„Ne postoji budžetska rezerva iz koje bi mogli sada intervenisati. A nijesmo namjerni da ulazimo u samoubilački potez da se zadužujemo da bismo povećavali plate. Da bismo povećali plate moramo povećati društveni proizvod. Da bi povećali društveni proizvod... e tu je problem! Svi misle da to može da uradi samo Vlada. Ne! Ogroman je dio posla koji svako može uraditi. Od lokalnih uprava koje ne smiju nastaviti da dalje propisuju nekontrolisano takse, da ne ubiraju poreze koji su im namjenjeni, da time ulaze u minuse i opterećuju državne finansije“, naveo je premijer.
Đukanović je konstatovao da postoji veliki prostor za privredni rast tako što bi bili valorizovani neiskorišćeni potencijali:
„Sedamdeset odsto hidropotencijala Crne Gore je neiskorišćeno, ogromne poljoprivredne površine su neiskorišćene, ogromni turistički potencijali su neiskorišćeni. Mislimo li da je odgovorno da to ostavimo budućim generacijama? Ne, nego pametno, razborito, održivo, valorizujmo to danas i stvorimo uslove da i ove i buduće generacije i bogatije i ugodnije žive“, rekao je premijer.
