Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Na spomenik djeci Sarajeva postavljena imena žrtava


Postament sa imenima djece, ubijene u opkoljenom Sarajevu 1992-1995. Foto:Midhat Poturović
U Velikom parku u Sarajevu u nedjelju je službeno postavljen postament sa imenima na Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995.

Postament sadrži imena 521 ubijenog djeteta u opkoljenom Sarajevu u pomenutom periodu.
Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva Foto:Midhat Poturović


Na postamnetu su ispisana imena djece o kojima su do sada prikupljeni svi relevantni podaci i dokumentacija u skladu sa utvrđenom metodologijom. Ovo je izjavio predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Fikret Grabovica.

„Danas kod nas - roditelja pomješane su emocije tuge i bola zbog ubistva naših najdražih i emocije ponosa i olakšanja zbog završetka spomen-obilježja ubijenoj djeci“, rekao je Grabovica

Podsjetio je kako u Udruženju raspolažu s popisom od još oko 500 imena ubijene djece, ali da se radi o imenima dobijenim iz jednog od izvora kao što su MUP, „Pokop“ ili bolnice, te da će u tom pogledu biti nastavljene aktivnosti kako bi se došlo do svih relevantnih činjenica.

Grabovica je kazao kako je ponosan da je upravo na Dan pobjede nad fašizmom realiziran još jedna značajan korak u čuvanju sjećanja na teško stradanja
građana Sarajeva, koje može ujedno biti i opomena kako se to nikada i nikome ne bi ponovilo.


Premijer Kantona Sarajevo Besim Mehmedić izjavio je da ovaj spomenik treba čitavoj planeti civilizacijski pokazati da grad koji je bio u okruženju i u kojem u poginuli mnogi nevini građani treba biti opomena za sva vremena da borba protiv fašizma treba biti stalna.
Spomenik djeci ubijenoj u opkoljenom Sarajevu 1992-1995. Foto:Midhat Poturović


„Najgore u svemu tom je što malde generacije stradaju, a ovo je najbolji primjer da svima treba pokazivati da je ovo bila borba opstojnosti života, a ne samo neke, uslovno rečeno, odabrane. Ovaj spomenik treba da pokaže, prije svega, nama - generacijama koje će živjeti u BiH, da se protiv fašizma moramo stalno boriti“, rekao je on.

Postavljanje postamenta je prva faza projekta, koji će biti nastavljen. Realiziraju ga Gradska uprava Grada Sarajeva i Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo, u suradnji s Udruženjem roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995. godine i Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Na postamentu ispred spomenika djeci Sarajeva danas je 521 ime. Kada se popis kompletira bit će upisano više od 1300 imena djece.

Prema procjenama u Sarajevu je tokom rata 1992. do 1995. ubijeno više od 10.000 građana, od kojih je 1. 600 djece.
Tragičan odnos Srbije prema odgovornosti za rat u Bosni

Branka Mihajlović

U srpskim medijima gotovo da niko nije ni spomenuo vest o postavljanju postament sa imenima dece ubijene tokom opsade Sarajeva.

Sagovornica RSE programa Milena Šešić Dragićević, profesorka i kulturolog smatra da ta činjenica poražavajuća za Srbiju.

„To tragičan podatak koji govori o tome koliko naši mediji nisu svesni njihove, pre svega, etičke odgovornosti da čuvaju kulturu pamćenja naročito o onome za šta smo odgovorni. Te vesti se izbegavaju i onda se prosto čini da javno mnenje zaboravlja sve više. Čak sam, igrom slučaja, juče posle podne na Radio Beogradu čula jednu sasvim drugu emisiju, jedan intervju sa određenim Amerikancem, teoretičarem koji je govorio da su svi ti podaci o žrtvama bošnjaka fabrikovani i bila sam stvarno zgranuta da se jedna takva emisija pušta na nečemu što je javna radio stanica“, kaže Šešić Dragićević.

Ona kaže da Srbija pokušava da zanemari i izbriše iz kolektivnog pamćenja odgovornost za rat u Bosni.

„Čak se iz kolektivnog pamćenja briše ono što je nekada postojalo, a to je otpor tom ratu. Recimo nošenje crnog flora za građane Sarajeva koja je bila jedna velika manifestacija u Beogradu 1992. godine. Taj događaj, iako je u njemu desetine hiljada ljudi, je izbrisan iz kolektivnog pamćenja jer jednostavno niko ne želi da se seća tih događaja, ne želi da se seća Srebrenice, žrtava genocida...Situacija ne samo u medijskom smislu porazna, već u širom kulturološkom smislu“, zaključuje sagovornica RSE programa uz konstataciju da je politika pomirenja koja se vodi u regionu „nemušta“, da se „ne izgovora jasno“, te sa se i „izbegavaju prave reči“.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Od 2005. suradnik redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta. Dobitnik treće nagrade Regionalnog radijskog festivala u Tuzli 2008. za priču o vjerskoj toleranciji u BiH, te dobitnik specijanog priznanja UNICEF-a 2012. za novinarski doprinos kampanji "Pravda za svako dijete".

XS
SM
MD
LG