Oko 100 djece migranata, smještenih u tri prihvatna centra u Bihaću, u ponedjeljak su krenula u školu.
Iako se radi o programu Hart, koji podrazumijeva radionice i boravak u školi tek nekoliko sati, odnosno prilagodbu djece za uključenje u redovni nastavni proces sa drugim učenicima, osmjeh na licima ovih mališana jasan je pokazatelj kako im je ovo, u posljednje vrijeme, najznačajniji događaj u životu.
Radost nisu krili ni njihovi budući učitelji.
Šejla Alijagić kaže da je presretna i da se, kao i njene kolege, raduje radu sa ovom djecom.
"To je i za nas novo iskustvo. Radujemo se da učimo od djece iz raznih zemalja o njihovim kulturama, tradiciji, da nas upoznaju sa njihovim zemljama ali se nadamo da ćemo i uspjeti njima predstaviti našu zemlju, naučiti ih naš jezik. Mislim da će to biti interesantno i lijepo druženje a prije svega da ćemo im učiniti život i boravak u našem gradu ljepšim", kaže Alijagić.
Dobrodošlicu u svakoj od tri škole: Harmani II, Brekovica i Prekounje dobrodošlicu novim učenicima poželio je i ministar obrazovanja u Vladi Unsko-sanskog kantona (USK), Damir Omerdić.
On se zahvalio međunarodnim organizacijama - Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), Agenciji Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i Agenciji Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) - koje su u saradnji sa organizacijama World Vision i Save the Children kroz projekat "EU podrška upravljanju migracijama i granicom u BiH", pomogle Ministarstvu u ovom značajnom procesu.
"Trenutno je u školu krenulo oko 100 djece, koja su prošla ljekarske preglede. Ima još oko 30 djece koji nisu prošla ljekarski pregled, ali nakon što se i to odradi i oni će krenuti u školu. Znači ukupno će ih biti između 120 i 150. Za djecu je osiguran prijevoz, jedan obrok i školski pribor i ja sam jako sretan što smo ovaj proces uspjeli dovesti do kraja i što su mališani jutros u školskim klupama", kaže Omerdić.
U svakoj grupi će raditi po dva nastavnika koji su prošli obuku u okviru HART programa, odnosno educirani su za rad sa djecom na socijalizaciji i detraumatizaciji.
Nakon prve faze adaptacije i učenja jezika djeca će se polako uključivati u redovni nastavni proces.
"Imamo odvojene prostorije koje su opremljene gdje će se oni prvo socijalizirati i učiti jezik. Kasnije, ukoliko ostanu ovdje i ukoliko to roditelji budu željeli, uključit će se u redovan nastavni proces", naglašava ministar Omerdić.
Nekoliko sedmica prije polaska u školu Pedagoški fakultet organizirao je i kurs za učenje bosanskog jezika kako bi se novi učenici lakše uklopili u obrazovni sistem.
"Ono što nam je bilo važno je da djeca koja su danas krenula u školu, osjete školsku atmosferu. Neki od njih imaju po deset godina a nikada nisu bili u školi", ističe Vildana Pečenković, dekanesa Pedagoškog fakulteta u Bihaću.
"Pored kursa bosanskog jezika", dodaje Pečenković, "bilo nam je važno da djecu naučimo školskim pravilima, odnos jednih prema drugima, kao i odnos prema nastavnicima".
"Vrlo smo zadovoljni jer imamo djeca koja nisu znala niti riječ bosanskog a sada već mogu komunicirati. Intenzivni kurs traje 20 dana, na pola smo puta i nastavljamo raditi. Radimo u četiri grupe i skoro sva djeca, njih oko 150 su prisustvovali našim kursevima", kaže dekanesa Vildana Pečenković.
U kantonalnom Ministarstvu obrazovanja provode aktivnosti kako bi, u saradnji sa međunarodnim organizacijama, u obrazovni sistem uključili i djecu iz migrantske populacije srednjoškolske dobi. Radi se uglavnom o maloljetnicima bez pratnje. Za sada su se dvije srednje škole, jedna iz Bihaća i jedna iz Cazina, ponudile da prime ove učenike.
Facebook Forum