Vukovi, mrki medvjedi i orlovi štekavci su među najvećim grabežljivcima koji se vraćaju širom Evrope, navodi veliki izvještaj koji je pratio oporavak divljih životinjskih vrsta s ivice izumiranja.
Istraživači su analizirali podatke 50 vrsta divljih životinja čiji se broj i geografska rasprostranjenost proširila u posljednjih 40 godina. Pokazali su kako mjere poput pravne zaštite, obnove staništa, između ostalog, mogu potaknuti oporavak vrsta kojima je prijetio nestanak.
Zašto se neke divlje životinje bolje oporavljaju?
Podržavanje povratka divljih životinja jedan je od temeljnih ciljeva misije Rewilding Europe - stvaranjem uslova da se divlje životinje vrate same od sebe ili ponovnim uvođenjem životinja u staništa gdje su nestale i ne mogu same da se vrte. Neviđena stopa kojom se biodiverzitet trenutno smanjuje nametnulo je hitnost prioriteta povratkadivljih životinja.
Međutim, uprkos ovom ukupnom padu, postoje i razlozi za optimizam. Priličan broj divljih vrsta vratio se širom Evrope u posljednje četiri decenije, dokazujući da je divlja priroda otporna i da se može oporaviti ako su uslovi odgovarajući.
Cilj je bio da se utvrdi koliko je efikasna pravna zaštita, obnova staništa i repopulacija manjim brojem jedinki u određenim oblastima i može li se tim mjerama pokrenuti oporavak vrsta.
"Ogromna većina se oporavila zahvaljujući ljudskim naporima", rekla je Louise McRae iz Zoološkog društva Londona, koja je bila jedan od autora izveštaja o povratku divljih životinja u Evropi.
Sivi vuk se najbrže vratio od svih mesoždera. Njih je sedamdesetih godina 20. vijeka bilo samo nekoliko grupa po "džepovima" južne i sjeveroistočne Evrope, a sada se taj broj kreće oko 17.000 jedinki koje lutaju skoro cijelom kontinentalnom Evropom.
Populacija mrkih medvjeda porasla je 44 odsto od 1960. godine, a na to je najviše uticala bolja zakonska zaštita, iako se nastavlja problem krivolova na medvjede.
Postoji 12.500 parova orlova bjelorepana koji lete nad većim dijelom Evrope. Njihov broj raste na zapadnoj obali Škotske i na ostrvu Vajt.
"Suživot s vrstama poput mesoždera još uvijek je izazov, ali stavovi se mijenjaju. I dalje učimo o načinima kako živjeti uz te vrste", rekla je McRae, kako prenosi The Guardian.
U izvještaju nisu uključeni insekti i biljke, dijelom zato što je dostupno mnogo manje podataka o dugoročnim trendovima.
Prethodne analize pokazale su da mrki medvjedi, vukovi, i evroazijski risovi dobijaju gotovo isti iznos finansiranja prema direktivi EU o staništima kao i svi beskičmenjaci zajedno. Ponekad zaštita "krovnih vrsta" kao što su dabrovi ili vukovi generalno koristi staništima, ali to nije uvijek slučaj, budući da određeni insekti mogu imati vrlo specifične ekološke potrebe.
Uprkos pozitivnim nalazima, divlje životinje i dalje se gube rekordnom brzinom širom planete, s milion vrsta koje su u opasnosti od izumiranja, a velika većina zaštićenih krajolika u Evropi u lošem je stanju.
Iako su mnoge od ovih vrsta pokazale oporavak u proteklih 40 godina, on je uslijedio nakon stoljeća opadanja, tako da nijedna od njih nije dosegla istorijsku brojnost.
Evroazijski dabar bilježi najznačajnije povećanje biljojeda, povećavši brojnost za 835 posto od 1955. Do 20. vijeka bilo je preostalo svega 1.200 jedinki ove vrste zbog lova na krzno i mošus koji se koristio u proizvodnji parfema.
Frans Schepers, izvršni direktor Rewilding Europe, rekao je: "Ovaj novi izvještaj ne samo da baca svjetlo na to koje se evropske divlje vrste dobro oporavljaju, već i zašto se dobro oporavljaju."
Od posljednjeg izvještaja o povratku divljih životinja u Evropu, objavljenog prije gotovo deset godina, većina analiziranih vrsta nastavila je da se oporavlja. Ali, važno je biti oprezan kod pretpostavki da će se oporavak nastaviti, kažu istraživači.
Facebook Forum