Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković donio je odluku da Milan Dulanović, vojni ataše i Darko Maksimović, savjetnik predstavnika BIE (Bezbjednosno-informativna agencija) u Ambasadi Srbije u Bosni i Hercegovini, budu protjerani iz BiH.
"Imaju 48 sati od 14 sati da napuste Bosnu i Hercegovinu, poništićemo diplomatsko iskaznice u BiH, pozivamo diplomatski kor da više sa njima ne sarađuju", izjavio je Konaković na vanrednoj konferenciji za novinare, 8. septembra.
On je zatražio od Dulanovića i Maksimovića da se "pridržavaju pravila".
Konaković je rekao da je odluku donio u skladu s Pravilnikom o proglašavanju nepoželjne i neprihvatljive osobe, koji je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo 2004. godine.
Komentarišući dešavanja u Srbiji tokom proteklih dana u vezi veličanja Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u BiH, Konaković je rekao:
"Prešli su sve crvene linije što su radili jučer, prekjučer, danima prije", kazao je Konaković.
Konaković je saopštio i da je povučena saglasnost na zajedničku deklaraciju o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji, koja bi trebala biti potpisana 1. oktobra u Crnoj Gori.
"Ovakve deklaracije, prazne papire, nećemo potpisivati dok imamo Srbiju koju gledamo ovih dana, Srbiju iz devedesetih, koja nas zaista upozorava da stvari nisu normalne. Smatramo da ovo nije prikladno", kazao je Konaković.
Naveo je da je o ovoj odluci obaviještena Vlada Crne Gore.
"Sa ovakvom Srbijom, papire i floskule o dobrosusjedskim odnosima nećemo potpisivati dok se ne promijeni stanje u Srbiji", poručio je.
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH rekli su za Radio Slobodna Evropa kako još nemaju stav u vezi odluka ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.
Istovremeno, iz Ministarstva vanjskih poslova Srbije još nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o odluci ministra Konakovića.
Upitno glasanje u ambasadi BiH u Beogradu 4. oktobra
Konaković je dan ranije najavio da će iz Ambasade BiH u Srbiji biti povučeno gotovo cjelokupno diplomatsko osoblje, kao odgovor na postupke zvaničnika Srbije nakon smrti i sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
On je kazao da tamo mogu ostati ambasador i konzul, jer o njihovom imenovanju i eventualnom opozivu odlučuje Predsjedništvo BiH, dok će ostalo osoblje biti povučeno.
Ministar vanjskih poslova BiH je odluku obrazložio dešavanjima u Srbiji nakon Mladićeve smrti, uključujući sahranu, komemoraciju i poruke koje su se pojavile u javnosti.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa na koji način će državljani BiH glasati 4. oktobra, na dan održavanja opštih izbora, ukoliko nema diplomatskog osoblja u Beogradu, Konaković je odgovorio:
"Uradićemo sve što možemo, učinićemo sve da se održe, ako se ne održe, spreman sam platiti tu cijenu da se neće održati u ambasadi u Srbiji", kazao je Konaković, 8. septembra.
U Srbiji je za glasanje prijavljene 2.425 osoba, prema podacima Centralne izborne komisije BiH.
Konzularni poslovi trebali bi biti prebačeni na ambasade BiH u Zagrebu i Podgorici.
Iako su dvije države prolazile kroz brojne političke i diplomatske krize, uključujući sporove nakon presude Međunarodnog suda pravde, obilježavanja genocida u Srebrenici i političkih tenzija oko Republike Srpske, nije zabilježen slučaj da BiH povuče gotovo kompletno osoblje svoje ambasade u Beogradu.
Raniji diplomatski sporovi
Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije i ranije su bili opterećeni političkim krizama, ali je povlačenje gotovo kompletnog osoblja ambasade među najozbiljnijim potezima od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine.
Najpoznatiji diplomatski spor dogodio se 2007. godine nakon presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, kada su uslijedile oštre političke reakcije, ali bez prekida diplomatskih odnosa.
Novi talas tenzija uslijedio je 2021. godine nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, kada su zvaničnici Srbije i Republike Srpske razmjenjivali oštre poruke sa Sarajevom, ali diplomatska predstavništva nastavila su redovno funkcionisati.
Nakon toga, 2024. godine Ujedinjene nacije su usvojile Rezoluciju o Srebrenici, kojom se ukazuje na činjenice iz presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova.
Osuđuje se poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali se ne spominje nijedan narod niti država.
Rezolucijom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid.
Donošenju Rezolucije najviše su se protivile Srbija i Rusija.