U Kninu je održana proslava 19. obljetnice akcije „Oluja“. Dio predstavnika veteranskih udruga zviždao je tijekom govora premijera Zorana Milanovića i predsjednika Ive Josipovića. Milanović je za to optužio oporbeni HDZ, a analitičari u prosvjedima ne vide ništa štetno ili neobično.
Zviždanje i uzvici negodovanja premijeru Zoranu Milanoviću i predsjedniku Ivi Josipoviću, ali ne i organizirana sabotaža proslave kakva je bila prošlog studenog u Vukovaru - tako je prošlo obraćanje prvih ljudi hrvatske politike na proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, odnosno obilježavanju 19. obljetnice „Oluje“.
„Pozdrav svima, a naročito onima koji drugu godinu za redom deru svoje grlo. Neka dođu nama zviždati pred Vladu i Sabor na Markov trg u Zagrebu, jer to je mjesto gdje se zviždi. A ovo je mjesto gdje se poštuje sve one koji su pali za Hrvatsku“, rekao je premijer Zoran Milanović.
Bio je vrlo precizan u lociranju tko stoji iza zvižduka, naime – HDZ u predizborne svrhe. „Zvižduke je organizirala oporba,“ kazao je. „Izbori se bliže i dobro je da građani vide kakvim se tko sredstvima služi kako bi mogli dobro odlučiti i izabrati svoje društvo. Mjesto za zvižduke je Markov trg kojeg je protekla vlada zatvorila lokotom, svatko tamo može izraziti nezadovoljstvo. No, ako netko želi zviždati ovdje mi mu to nećemo zabraniti,“ poručio je hrvatski premijer.
Predsjednik Josipović, kojem se negodovalo nešto manje nego Milanoviću, kazao je kako ga zvižduci nisu iznenadili, jer to na današnji dan nije niti toliko važno.
„To je demokracija. Na kraju krajeva, i za to su se branitelji borili.“
Je li ovo bila politička zloupotreba i manipulacija „Olujom“, ili nešto normalno u pluralnim društvima?
„Meni se čini da je potpuno normalno da se u svakoj pluralističkoj zajednici veliki datumi koriste za svjetonazorske i političke manipulacije, i u tome ne vidim ništa neobično. To se događa i u drugim demokratskijim i zrelijim sredinama od Hrvatske“, smatra politički analitičar Žarko Puhovski.
Zviždali su i bučali neki predstavnici veteranskih udruga. One po svojim statutima jesu nevladine udruge, ali očito su jako daleko od toga da budu i nestranačke.
„Ako su ovi koji su se tamo našli i tamo fućkali doista ovlašteni predstavnici branitelja kakvima se smatraju, onda zapravo ispada da su se branitelji borili za vladavinu HDZ-a, i da svaku drugu vlast osim HDZ-a smatraju nenarodnom, neprirodnom i pogrešnom“, navodi Puhovski.
Politički analitičar Branko Caratan HDZ-ovu instrumentalizaciju nekih veterana tumači samo na jedan način.
„Vidi se da je kampanja za predsjedničke izbore sljedeće godine već počela.“
Zbog zviždanja je predsjednik Josipović u govoru u Kninu tek u par naznaka skicirao svoju poruku kako pobjedu u ratu mora slijediti pobjeda u miru, koju je jasnije eksplicirao u službenoj čestitci povodom Dana pobjede.
„Pobijediti u miru znači u punoj mjeri izgraditi demokratsku i funkcionalnu državu, državu ravnopravnih građanki i građana, državu ljudskih prava i sloboda, zemlju u kojoj vlada pravo, a institucije države služe građanima. Pobijediti u miru znači izgraditi državu u kojoj svatko može pristojno živjeti od svoga rada i uživati u sigurnosti. Pobijediti u miru znači razumjeti i prihvatiti različitosti, pa i pružiti ruku i onima koji su u ratu bili na drugoj strani, osjećati sućut za svaku žrtvu,“ poručio je u čestitci hrvatski predsjednik.
Osim zviždanja i negodovanja, nije bilo ponavljanja vukovarskog scenarija, kojeg su se u državnom vrhu pribojavali. Podsjetimo, prošlog studenog – na obilježavanju pada grada – onemogućeno im je sudjelovanje u koloni sjećanja ulicama Vukovara. Malo bolje proučavanje novinskih fotografija sljedećih dana potvrdilo je ono što se sumnjalo – pretežan dio onih koji su manipulirali kolonom sjećanja bili su HDZ-ovi ljudi. HDZ je htio preuzeti vlast u Vukovaru, i nedavno je u tome i uspio. A to što je manipuliranjem kolonom sjećanja diskreditirao državni vrh, a manipulacijama oko ćirilice zagadio međuetničke odnose – očito im nije važno. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je da 5. kolovoza u Kninu neće biti zviždanja i prosvjeda, ali čini se da se nije previše trudio da taj naputak prenese i svojim stranačkim simpatizerima iz veteranskih udruga.
U utorak ujutro je na kninskoj tvrđavi podignuta velika hrvatska zastava, kao i na današnji dan pred 19 godina. Pročitana su imena svih hrvatskih vojnika poginulih u akciji „Oluja“ i položeni vijenci i zapaljene svijeće na spomenik poginulima.
Središnja proslava „Oluje“ održava se upravo na dan pada Knina, jer je Knin bio središte pobune dijela hrvatskih Srba koja je četiri godine kontrolirala gotovo 20 posto teritorija države, i koja je taj prostor etnički očistila. Preko 250.000 Hrvata prognano je sa svojih ognjišta, a oni koji su ostali – većinom starci – bili su nekažnjeno ubijani. Akcija je trajala 84 sata, a uz slamanje pobune ostvaren je još jedan cilj – deblokiran je Bihać koji je bio u obruču snaga bosanskih i hrvatskih Srba, a kojem je Ratko Mladić bio namijenio sudbinu Srebrenice, samo u mnogo većim razmjerima.
Na kninskoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ni ove godine nije bilo političkih predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj, ali je – kao i prošle godine – u službenom izaslanstvu bio predsjednik Srpskog demokratskog foruma i oštar kritičar neprocesuiranja postolujnih ratnih zločina Veljko Džakula. Danas u Kninu nije bilo govora o tim zločinima i postolujnom paležu i pljački. Međutim, o tome se u Hrvatskoj ovih dana dosta govorilo, osjetno više nego ikada do sada. I to je dobra vijest, jer – kako je kazao jedan veliki filozof – istina je cjelina.
