Dostupni linkovi

Umivena balkanska desnica


Miting desničarkih pokreta u Beogradu, arhivska fotografija

Pravi ideološki galimatijas vlada političkim scenama na Balkanu. U jednoj državi vladaju bivši četnici i Miloševićevi nacionalistički socijalisti koji vode proevropsku politiku, u drugoj ulogu desnice preuzela je takozvana građanska i bivša antiratna socijaldemokratska opcija, u trećoj reformisani HDZ-ovci malo-malo pa zbunjuju tolerantnim stavom prema proustaškim incidentima.

Zagrebački profesor Žarko Puhovski, analizirajući karakter vlasti u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, naglašava da je radikalna desnica svuda marginalizirana.

"Jer je umjerena ili umivena desnica na vlasti u Hrvatskoj i u Srbiji, a u BiH odnosno Republici Srpskoj (RS) formalno ljevica obavlja funkciju desnice, a u 'bošnjačkom entitetu' to radi takozvana građanska opcija, u dijelu BiH sa većinskim hrvatskim stanovništvom to radi HDZ koji je nešto manje umjeren nego onaj u Hrvatskoj", ističe Puhovski.

Sociolog Jovo Bakić, koji piše knjigu o desnici u Zapadnoj Evropi od 1945. godine do danas, a u pripremi je i analiza desnice u postkomunističkim zemljama na Balkanu, kaže za RSE da sve relevantne političke opcije u regionu zastupaju neoliberalni koncept, što ih definiše kao desnicu.

Kako se još prepoznaje desnica?

"Ako govorimo o krajnjoj desnici, onda njeno jezgro čine tri vrednosti: nacionalizam, ksenofobija i autoritarnost. Kad god imate ove tri vrednosti zajedno, objedinjene, onda možemo govoriti o krajnjoj desnici. Vlast u Srbiji u ovom trenutku ne pokazuje ksenofobiju – i to je ono što je odvaja od radikalno desničarskih trendova. Međutim, ona je vrlo autoritarna, verovatno jedna od najautoritarnijih na Balkanu. Drugo, njen nacionalizam je doziran. Dakle, autoritarni vođ dozira nacionalizam po potrebi", ovjašnjava Bakić.

Balkansko desničarenje nije deo evropskog skretanja udesno, kaže Puhovski.

"Ova naša desnica ovdje, postjugoslavenska se razlikuje od onog što je osnovni naglasak današnje europske desnice, jeste antiislamizam. Toga nema jer hrvatski nacionalizam prihvaća muslimane kao sastavni dio hrvatske nacije, srpski to čini jednim dijelom, a naravno, Bošnjaci ne mogu biti promuslimanski. Tako da je naša desnica, na sreću svih nas ovdje, u raskoraku sa desnicom u najvećim i najjačim europskim državama", kaže Puhovski.

Žarko Puhovski: Naglasak europske desnice je antiislamizam
Žarko Puhovski: Naglasak europske desnice je antiislamizam


Umesto antiislamizma koji zahvata zemlje EU, uz opasnost da vlast – ne samo što gube socijaldemokrati i socijalisti, već se otvaraju vrata i za desnije od desnih – na Balkanu traume iz prošlosti još opterećuju region.

U Hrvatskoj i Srbiji ustaše i četnici i dalje nisu prošlost.

Imajući u vidu najnovije optužbe da se u hrvatskom društvu dešava ustašizacija, Žarko Puhovski tvrdi da nije reč o ustašizaciji.

"Ali se radi o tomu da skupina radikalnih desničara koji se u Hrvatskoj stalno vrti na oko pet odsto, danas ima puno bolji pristup javnosti nego što je to bilo prije deset godina", ocenjuje Puhovski.

U Hrvatskoj je formalno umerena desnicu na vlasti i ta umerena desnica ima umeren stav prema radikalnoj desnici odnosno prema onima koji imaju simpatije prema ustašam, navodi profesor iz Zagreba.

"U Srbiji su na vlasti nedvojbeno bivši četnici, ili da kažemo reformirani četnici. Time što su reformirani oni imaju mogućnost da ostatke radikalne desnice, kao nekad Tuđman, marginaliziraju", dodaje Puhovski.

Sociolog Bakić smatra da je drugačije stanje u Hrvatskoj i Srbiji.

"Svuda su nacionalističke vlasti, samo što je vlast u Hrvatskoj, kao članici Evropske unije, u poziciji da otvorenije nacionalistički divlja nego to što rade druge vlasti koje bi trebalo da uvedu svoje zemlje u EU, pa da i onda oni počnu da divljaju", kaže Jovo Bakić.

Srbija – zaboravljena zemlja

I kad bi došlo do smene vlasti u Srbiji, ne bi se mnogo bitno promenilo. Ako bi došao neko iz takozvanog liberalnog tabora ostao bi desničarski neoliberalni koncept ekonomije i sve što on nosi i na vrednosnom nivou. Ako bi došli desniji od desnih, pojačala bi se nacionalistička retorika a ostao bi isti autoritarni karakter vladanja.

Sve u svemu, zaključuje Bakić, Srbija je jedna zaboravljena zemlja.

Filip Balunović, doktorant za Univerzitetu u Firenci koji živi na relaciji Sarajevo–Firenca, kaže da je na Balkanu poslednjih 25 kriznih godina na vlasti desnica jer ona uvek jača u kriznim periodima.

Da li će ostati na političkoj sceni kao najsnažnija opcija i narednih 25 godina zavisi od više činilaca, kaže Balunović, te skreće fokus na one koji nemaju odgovora na krizne izazove.

"Kriva je leva strana koja nije uspela da zgrabi taj potencijal koji svaka kriza sa sobom nosi, i nekako ga okrene u korist tih ljudi koji su obespravljeni", ukazuje Balunović.

Balkanskoj desnici, ma koliko njenom usponu doprinosili autohtoni uzroci (postratno i tranziciono traumatizovano društvo), ipak ide na ruku ono što se događa van nje – nemoć evropske i svetske levice koja je svoj najveći krah doživela u Ciprasovoj Grčkoj.

Narasla nada osiromašenih da možda ima odgovora na sve nemilosrdnija pravila krupnog kapitala odnosno korporacijskog kapitalizma, brzo je zgasnula. Balkan koji se još bori sa utvarama prošlosti ta priča neopradvano je ostavila prilično ravnodušnim.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG