Još 2007. godine BiH je morala početi sa rješavanjem pitanja decerticiranih policajaca, a po osnovu predsjedničke izjave Vijeća sigurnosti UN-a.
Tako policajci kojima je OHR 2002. godine, uz tadašnje Međunarodne policijske snage, odnosno IPTF, oduzeo certifikate za rad moraju biti vraćeni na posao.
Policajcima je certifikat oduziman zbog kršenja ljudskih prava, navodne prekomjerne upotrebe sile tokom racija ili hapšenja, kao što je slučaj tzv. sarajevskih specijalaca, pa do ometanja provedbe imovinskih zakona.
Kako se ni do danas stvari nisu riješile u korist decertificiranih policajaca, Savez udruženja koja okupljaju ovu populaciju iz oba entiteta o problemima je izvijestio komesara za ljudska prava Vijeća Evrope Tomasa Hamarberga.
Predsjednik Saveza Jovo Šinik kaže kako je opstrukcija primjene Predsjedničke izjave prisutna na svim nivoima, te traži da se ispoštuje raniji plan njihovog zbrinjavanja.
„Da se decertifikovani policajci vrate na posao, da im se uveže radni staž, izvrše sve isplate i nadoknade prinadležnosti koje sljeduju iz radnog odnosa, i da se svi decertifikovani policajci starosti iznad 40 godina budu penzionisani po povoljnim uslovima“, kaže Šinik.
BiH je mnogo puta upozorena da upravo na slučaju decertificiranih policajaca krši osnovna ljudska prava.
„To je još jedna dodatna sramota naših vlasti, dokaz da oni ne ovažavaju niti odluke Suda u Strazburu, niti mišljenja i stavove UN-a. Ljudi su u jednoj nezavidnoj situaciji. Trebalo je da davno već postoji dobra volja da se te stvari riješe“, navodi predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Vera Jovanović.
Podilaženje OHR-u
U Ministarstvu za ljudska prava BiH navode kako su prije više od dvije godine entitetskim organima i nadležnim tijelima proslijedili sve što je neophodno kada je u pitanju provođenje odluke.
Sjedište OHR-a u Sarajevu, Foto: Midhat PoturovićSaliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava BiH, pojašnjava da se, zapravo, radi o mogućnosti apliciranja na konkurse, a ne vraćanju na posao.
„Da oni konkurišu na pozicije slične na kojima su radili, uz napomenu da starosna dob nihe prepreka, izuzev nekih drugih zahtjeva koji bi morali ispuniti za određene pozicije. Mi smo pratili implementaciju ovih aktivnosti, a nismo imali ni pretjeran broj žalbi“, kaže Đuderija.
Decertificirani policajci ovo tumače kao podilaženje stavovima OHR-a, koji je ranije onemogućio da se policajci vrate na posao internim konkursom, kako je to monitoring komisija Vijeća ministara BiH ranije planirala.
Tumačenje je bilo da ih se šalje na javni konkurs na kome pravo učešća imaju svi građani, iako decertificirani policajci tvrde da su u Predsjedničkoj izjavi izuzeti od tzv. člana 42. Na ruku OHR-u i IPTF-u idu sve institucije, pa i sudovi, tvrdi Šinik.
„Posebno Vrhovni sud gdje na primjeru poništavanja odluka prvostepenih i drugostepenih sudova, i to ne štetu decertifikovanih policajaca, obavezujući te ljude da plate i nadoknade troškove za vrijeme koje su radili, a navodno nisu mogli raditi“, kaže Šink.
Naime, sudovi u BiH su pojedinim slučajevima presudili da se policajci moraju vratiti na posao, no visoki zvaničnici međunarodne zajednice su tada upozorili da dovođenje u pitanje odluka IPTF-a zadire u domen međunarodnih obaveza BiH.
Jasmin Mehinagić iz Kaknja, policajac sa 25 godina karijere, dobio je u svim sudskim presudama. Ipak, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna procesi su poništeni, a Jasmin prepušten da se, poput svojih kolega, sam snalazi.
“Vidite žuljeva - radim, radim fizički. Radimo fizički. Radimo kod bivših kriminalaca koje smo hapsili, ili ratnih profitera“, kaže Jasmin.
Mnogi su prije dvije godine ugrozili i vlastiti život štrajkujući glađu, tim prije što su, kažu, dozvole izgubili radeći svoj posao. Jedan od njih je i Dragan Gajić iz Bjeljine, kojem je 2002. godine certifikat oduzet zbog navodnog kršenja ljudskih prava tokom policijskih racija u noćnim barovima.
“Gdje su ljudi koristili usluge stranih državljanki. Pošto je poznat bio slučaj gore u Prijedoru, kad je šest međunarodnih policajaca skinuto i poslano kući zbog trgovine bijelim robljem - da bi tadašnji IPTF dokazao da to rade i naši, onda su nama smjestili. Ja sam optužen da sam koristio besplatne seksualne usluge“, navodi Gajić.
Ispostaviće se da od 2002. godine do danas protiv 90 posto decertificiranih policajaca nije poveden niti jedan postupak, a da je oko 30 policajaca kojima je u tom periodu dodijeljen cerifikat završilo na sudu s optužbom da su počinili ratni zločin.
Više od osam godina traje borba ove kategorije za njihova prava. Sada traže samo ono što je prije tri godine dogovoreno, napominje Šinik. Ko doživi:
„Imamo 221 decertifikovanog policajaca na nivou BiH. Imamo ih više od 10 koji su već umrli od posljedica“, navodi Šink.
Tako policajci kojima je OHR 2002. godine, uz tadašnje Međunarodne policijske snage, odnosno IPTF, oduzeo certifikate za rad moraju biti vraćeni na posao.
Policajcima je certifikat oduziman zbog kršenja ljudskih prava, navodne prekomjerne upotrebe sile tokom racija ili hapšenja, kao što je slučaj tzv. sarajevskih specijalaca, pa do ometanja provedbe imovinskih zakona.
Kako se ni do danas stvari nisu riješile u korist decertificiranih policajaca, Savez udruženja koja okupljaju ovu populaciju iz oba entiteta o problemima je izvijestio komesara za ljudska prava Vijeća Evrope Tomasa Hamarberga.
Predsjednik Saveza Jovo Šinik kaže kako je opstrukcija primjene Predsjedničke izjave prisutna na svim nivoima, te traži da se ispoštuje raniji plan njihovog zbrinjavanja.
„Da se decertifikovani policajci vrate na posao, da im se uveže radni staž, izvrše sve isplate i nadoknade prinadležnosti koje sljeduju iz radnog odnosa, i da se svi decertifikovani policajci starosti iznad 40 godina budu penzionisani po povoljnim uslovima“, kaže Šinik.
BiH je mnogo puta upozorena da upravo na slučaju decertificiranih policajaca krši osnovna ljudska prava.
„To je još jedna dodatna sramota naših vlasti, dokaz da oni ne ovažavaju niti odluke Suda u Strazburu, niti mišljenja i stavove UN-a. Ljudi su u jednoj nezavidnoj situaciji. Trebalo je da davno već postoji dobra volja da se te stvari riješe“, navodi predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Vera Jovanović.
Podilaženje OHR-u
U Ministarstvu za ljudska prava BiH navode kako su prije više od dvije godine entitetskim organima i nadležnim tijelima proslijedili sve što je neophodno kada je u pitanju provođenje odluke.
„Da oni konkurišu na pozicije slične na kojima su radili, uz napomenu da starosna dob nihe prepreka, izuzev nekih drugih zahtjeva koji bi morali ispuniti za određene pozicije. Mi smo pratili implementaciju ovih aktivnosti, a nismo imali ni pretjeran broj žalbi“, kaže Đuderija.
Decertificirani policajci ovo tumače kao podilaženje stavovima OHR-a, koji je ranije onemogućio da se policajci vrate na posao internim konkursom, kako je to monitoring komisija Vijeća ministara BiH ranije planirala.
Tumačenje je bilo da ih se šalje na javni konkurs na kome pravo učešća imaju svi građani, iako decertificirani policajci tvrde da su u Predsjedničkoj izjavi izuzeti od tzv. člana 42. Na ruku OHR-u i IPTF-u idu sve institucije, pa i sudovi, tvrdi Šinik.
„Posebno Vrhovni sud gdje na primjeru poništavanja odluka prvostepenih i drugostepenih sudova, i to ne štetu decertifikovanih policajaca, obavezujući te ljude da plate i nadoknade troškove za vrijeme koje su radili, a navodno nisu mogli raditi“, kaže Šink.
I sudovi u BiH su pojedinim slučajevima presudili da se policajci moraju vratiti na posao.
Naime, sudovi u BiH su pojedinim slučajevima presudili da se policajci moraju vratiti na posao, no visoki zvaničnici međunarodne zajednice su tada upozorili da dovođenje u pitanje odluka IPTF-a zadire u domen međunarodnih obaveza BiH.
Jasmin Mehinagić iz Kaknja, policajac sa 25 godina karijere, dobio je u svim sudskim presudama. Ipak, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna procesi su poništeni, a Jasmin prepušten da se, poput svojih kolega, sam snalazi.
“Vidite žuljeva - radim, radim fizički. Radimo fizički. Radimo kod bivših kriminalaca koje smo hapsili, ili ratnih profitera“, kaže Jasmin.
Mnogi su prije dvije godine ugrozili i vlastiti život štrajkujući glađu, tim prije što su, kažu, dozvole izgubili radeći svoj posao. Jedan od njih je i Dragan Gajić iz Bjeljine, kojem je 2002. godine certifikat oduzet zbog navodnog kršenja ljudskih prava tokom policijskih racija u noćnim barovima.
“Gdje su ljudi koristili usluge stranih državljanki. Pošto je poznat bio slučaj gore u Prijedoru, kad je šest međunarodnih policajaca skinuto i poslano kući zbog trgovine bijelim robljem - da bi tadašnji IPTF dokazao da to rade i naši, onda su nama smjestili. Ja sam optužen da sam koristio besplatne seksualne usluge“, navodi Gajić.
Ispostaviće se da od 2002. godine do danas protiv 90 posto decertificiranih policajaca nije poveden niti jedan postupak, a da je oko 30 policajaca kojima je u tom periodu dodijeljen cerifikat završilo na sudu s optužbom da su počinili ratni zločin.
Više od osam godina traje borba ove kategorije za njihova prava. Sada traže samo ono što je prije tri godine dogovoreno, napominje Šinik. Ko doživi:
„Imamo 221 decertifikovanog policajaca na nivou BiH. Imamo ih više od 10 koji su već umrli od posljedica“, navodi Šink.
