Nakon što i nadležni u Plužinama tokom proslave dana opštine nijesu istakli državnu zastavu na zgradi Skupštine tog grada, niti je u sali Centra za kulturu ni intonirana crnogorska himna, postavlja se pitanje da li će ovoga puta za razliku od nekih prethodnih država konačno reagovati i sankcionisati takvo ignorisanje državnih simbola?
Prvih godina nakon referenduma na kojem je Crna Gora povratila nezavisnost u pojedinim opštinama na sjeveru gdje je na vlasti bila ili je još uvijek opozicija i jedno vrijeme u Herceg Novom nadležni nijesu isticali crnogorsku zastavu a nije intonirana ni himna. U međuvremenu, situacija se donekle promijenila.
No, posljednji slučaj u Plužinama došao je u trenutnu kada je čak i onaj najtvrđi, prosrpski dio opozicije prihvatio da je država Crna Gora fakticitet i da se njena državnost i samostalnost ne mogu sporiti.
Kakvu političku poruku šalju nadležni u Sskupštini opštine Plužine neisticanjem državne zastave na zgradi skupštine tog grada i neintoniranjem himne tokom proslave u sali Centra za kulturu, pitali smo predstavnika vladajuće DPS Miška Vukovića.
"Na žalost, to je onaj dio političke stvarnosti Crne Gore koji nikako ne može da se navikne na novu crnogorsku realnost, evo već sedam godina, a to je da je Crna Gora nezavisna država i da svi oni koji posjeduju elementarnu političku a i onu osnovnu , ljudsku kulturu moraju to da poštuju i moraju da se ponašaju po zakonima i Ustavu ove države", kaže Vuković.
Vuković je pozvao državne organe da prestanu da gledaju kroz prste onima koji, kako on kaže, krše zakone i Ustav Crne Gore.
Predsjednik bez reakcije
Inače, svečanoj sjednici SO Plužine, bez zastave i himne, prisustvovao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Da li je svojim prisustvom dao legitimitet ignorisanju državnih simbola zemlje čiji je predsjednik?
Miško Vuković iz DPS kaže da Vujanović to čini zbog svojevrsne misije koju je preuzeo:
"On je odavno čovjek koji, da tako kažem, ima jedan politički, državnički manir kojim vjeruje da može dopriniejti da te sulude podjele u Crnoj Gori ne provocira. To su te podjele koje ne mogu biti imanentne bar malo zrelim političkim zajednicama. Neki se sa tim slažu, neki ne slažu, ali mora se priznati da, iako i dalje postoji to inaćenje sa pravnim poretkom Crne Gore, ovakvih slučajeva u opštinama u kojima je ista vlast kao i u Plužinama je u novije vrijeme manje", nvodi Vuković.
Kakve pravne posljedice proizvodi odluka nadležnih u Skupštini opštine Plužine da svoj dan obilježe bez isticanja crnogorske zastave i intoniranja himne, pitali smo Borisa Marića, koji se u Centru za građanasko obrazovanje između ostalog bavi i pitanjem lokalne samouprave.
Da li po zakonima države Crne Gore postoje neke sankcije za nepoštovanje ili ignorisanje državnih simbola kada su proslave dana opštine u pitanju? Marić kaže da je Zakon o državnim simbolima u tom dijelu prilično nejasan:
"Ovdje je vrlo čudno da Zakon nije čak decidno ni naglašen Dan nezavisnosti a u kaznenim odredbama koje se konkretno tiču prekršaja, gdje je raspon kazne veliki, od 1.000 do 20.000 eura, mi imamo regulisano kako se ne smije postupati sa državnim simbolima, najčešće sa grbom i zastavom. Možemo reći da ovdje Zakon nije do kraja definisao ovu oblast i da i dalje ostajemo na nivou neke političke kulture i odnosa prema državnim simbolima", zaključuje Marić.
Prvih godina nakon referenduma na kojem je Crna Gora povratila nezavisnost u pojedinim opštinama na sjeveru gdje je na vlasti bila ili je još uvijek opozicija i jedno vrijeme u Herceg Novom nadležni nijesu isticali crnogorsku zastavu a nije intonirana ni himna. U međuvremenu, situacija se donekle promijenila.
No, posljednji slučaj u Plužinama došao je u trenutnu kada je čak i onaj najtvrđi, prosrpski dio opozicije prihvatio da je država Crna Gora fakticitet i da se njena državnost i samostalnost ne mogu sporiti.
Kakvu političku poruku šalju nadležni u Sskupštini opštine Plužine neisticanjem državne zastave na zgradi skupštine tog grada i neintoniranjem himne tokom proslave u sali Centra za kulturu, pitali smo predstavnika vladajuće DPS Miška Vukovića.
"Na žalost, to je onaj dio političke stvarnosti Crne Gore koji nikako ne može da se navikne na novu crnogorsku realnost, evo već sedam godina, a to je da je Crna Gora nezavisna država i da svi oni koji posjeduju elementarnu političku a i onu osnovnu , ljudsku kulturu moraju to da poštuju i moraju da se ponašaju po zakonima i Ustavu ove države", kaže Vuković.
Vuković je pozvao državne organe da prestanu da gledaju kroz prste onima koji, kako on kaže, krše zakone i Ustav Crne Gore.
Predsjednik bez reakcije
Inače, svečanoj sjednici SO Plužine, bez zastave i himne, prisustvovao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Da li je svojim prisustvom dao legitimitet ignorisanju državnih simbola zemlje čiji je predsjednik?
Miško Vuković iz DPS kaže da Vujanović to čini zbog svojevrsne misije koju je preuzeo:
"On je odavno čovjek koji, da tako kažem, ima jedan politički, državnički manir kojim vjeruje da može dopriniejti da te sulude podjele u Crnoj Gori ne provocira. To su te podjele koje ne mogu biti imanentne bar malo zrelim političkim zajednicama. Neki se sa tim slažu, neki ne slažu, ali mora se priznati da, iako i dalje postoji to inaćenje sa pravnim poretkom Crne Gore, ovakvih slučajeva u opštinama u kojima je ista vlast kao i u Plužinama je u novije vrijeme manje", nvodi Vuković.
Kakve pravne posljedice proizvodi odluka nadležnih u Skupštini opštine Plužine da svoj dan obilježe bez isticanja crnogorske zastave i intoniranja himne, pitali smo Borisa Marića, koji se u Centru za građanasko obrazovanje između ostalog bavi i pitanjem lokalne samouprave.
Da li po zakonima države Crne Gore postoje neke sankcije za nepoštovanje ili ignorisanje državnih simbola kada su proslave dana opštine u pitanju? Marić kaže da je Zakon o državnim simbolima u tom dijelu prilično nejasan:
"Ovdje je vrlo čudno da Zakon nije čak decidno ni naglašen Dan nezavisnosti a u kaznenim odredbama koje se konkretno tiču prekršaja, gdje je raspon kazne veliki, od 1.000 do 20.000 eura, mi imamo regulisano kako se ne smije postupati sa državnim simbolima, najčešće sa grbom i zastavom. Možemo reći da ovdje Zakon nije do kraja definisao ovu oblast i da i dalje ostajemo na nivou neke političke kulture i odnosa prema državnim simbolima", zaključuje Marić.
