Piše Fiona Graham, BBC, priredila Ena Stevanović
Na poslu ste. Vaš kompjuter je star pet godina i ima Windows XP. Telefon vaše kompanije ima mali ekran i ne zna šta je internet.
Kod kuće vas čeka super moderni laptop, a vašem vlastitom smartphonu je zabranjen pristup poslovnom e-mailu.
Postoji i razlog za to: modernizacija IT opreme je vrlo skupa.
Kompanije se bore da idu u korak sa konstantnim tehnološkim napretkom. Uređaji koje zaposlenici imaju kod kuće i u svom džepu su često mnogo sofisticiraniji od onih koji im se nude na poslu.
Šta bi bilo kad biste dozvolili svom osoblju da koristi vlastitu opremu?
Mušterija isprobava BlackBerry telefonPravna kompanija SNR Denton je počela razvijati sistem koji omogućava pristup i s drugih mjesta. Direktor informacijskog servisa Neil Pamment kaže da je njihov dosadašnji sistem isuviše ograničen.
„Ako ste željeli koristiti nešto više od e-maila, trebao vam je poslovni laptop,“ kaže Pamment.
Ova kompanija je zadržala nekoliko zajedničkih laptopa koji su dostupni osoblju, ali su ih ohrabrili da kupe vlastite uređaje kako bi imali pristup svom desktopu iz kuće ili kada su u pokretu.
Još jedan motivirajući faktor je bio balans posao-život, kako kaže Pamment.
„Možete ih koristiti svugdje i ljudi vole raditi od kuće u ugodnoj atmosferi. Citiram jednog od advokata koji je rekao da je 'super, super impresioniran',“ naveo je on.
Račun, molim
U 2010.godini je prehrambeni magnat Kraft objavio da će svom osoblju u SAD-u obezbijediti subvenciju koja će im omogućiti da si sami odaberu kompjutere.
To nije jedina kompanija koja je prihvatila nove smjernice. Microsoft i Intel su već uveli program „donesi svoj vlastiti kompjuter“ (BYOC) koji je započet 2008.godine.
Osoblje koje se uključi u program mora potpisati trogodišnji ugovor o servisiranju opreme.
Kompanija Citrix je dala svojim zaposlenicima novčana sredstva da si kupe kompjutere po vlastitom izboru. Mick Hollison, zamjenik šefa marketinga je rekao da su time ne samo srezali troškove već i da se osoblju sviđa osjećaj kontrole koji imaju.
„Osoblje voli da ima slobodu izbora. Činjenica je da postoji mnogo uređaja koji nude usluge koje ne možete naći na korporacijskom laptopu, pa stoga zaposlenici ovako više uživaju u korištenju kompjutera,“ kaže Hollison.
Kritičari nove strategije su naveli sigurnost kao najveći nedostatak, tvrdeći da zaposlenici sa svojom opremom mogu raditi stvari koje ne bi radili s poslovnim kompjuterom.
Alan McBride, IT projekt menadžer u SNR Denton tvrdi da se podaci čuvaju isključivo u data centru te da pristup podacima nije moguć izvana.
Zakonske regulative
Prije nego što isprazne pola IT odjela, kompanije koje žele uvesti program BYOC moraju razmotriti i mnoga druga pitanja.
Graham Hann, partner u evropskoj IT kompaniji „Taylor Wessing“ kaže da kompanije moraju uzeti u obzir činjenicu da prijatelji i porodica imaju pristup osobnim laptopima.
Ilustrativna fotografija
„Ovo predstavlja sigurnosni rizik jer podatke može vidjeti više ljudi,“ kaže Hann i dodaje da se kompanije moraju pozabaviti sigurnosnim pitanjima:
„Neka od njih su zdravorazumska, kao upotreba lozinki, često mijenjanje lozinki ili dvostruka autentifikacija. Ali smatram da će mnogim kompanijama, poput banaka trebati duže vremena da prihvate ove nove strukture“, ocjenuje Hann.
S pravnog aspekta se javljaju i drugi problemi- ovo može biti shvaćeno kao beneficija za zaposlenike, što dovodi do poreznih implikacija.
Puste želje
Nisu svi uvjereni da je raspodjela IT budžeta među zaposlenicima mudar potez.
Erik Sherman, kolumnist BNet-a kaže da su to više puste želje nego realnost.
„Koliko kontrole ima kompanija? Vjerovatno ne mnogo. Postoji rizik da će zaposlenik nešto downloadovati kod kuće, virus i eto ga. On je u cijeloj mreži. I zašto mislite da će zaposlenici doista potrošiti novac na servisiranje jer ste im vi tako rekli?“ pita se Sherman.
Uprkos tome je li motiv za uvođenje ovog programa rezanje troškova ili fleksibilnost i zadovoljstvo uposlenika, kompanije kao što su Dimension Data i Citrix navode da je u protekloj godini porastao interes za BYOC.
Mick Hollinson iz Citrixa kaže da je skoro 20 posto njihovog osoblja prihvatilo program.
„Pokazalo se da je prosječna ušteda u odnosu na klasični desktop program bila 15 do 20 posto,“ zaključuje Hollinson.
Na poslu ste. Vaš kompjuter je star pet godina i ima Windows XP. Telefon vaše kompanije ima mali ekran i ne zna šta je internet.
Kod kuće vas čeka super moderni laptop, a vašem vlastitom smartphonu je zabranjen pristup poslovnom e-mailu.
Postoji i razlog za to: modernizacija IT opreme je vrlo skupa.
Kompanije se bore da idu u korak sa konstantnim tehnološkim napretkom. Uređaji koje zaposlenici imaju kod kuće i u svom džepu su često mnogo sofisticiraniji od onih koji im se nude na poslu.
Šta bi bilo kad biste dozvolili svom osoblju da koristi vlastitu opremu?
„Ako ste željeli koristiti nešto više od e-maila, trebao vam je poslovni laptop,“ kaže Pamment.
Ova kompanija je zadržala nekoliko zajedničkih laptopa koji su dostupni osoblju, ali su ih ohrabrili da kupe vlastite uređaje kako bi imali pristup svom desktopu iz kuće ili kada su u pokretu.
Još jedan motivirajući faktor je bio balans posao-život, kako kaže Pamment.
„Možete ih koristiti svugdje i ljudi vole raditi od kuće u ugodnoj atmosferi. Citiram jednog od advokata koji je rekao da je 'super, super impresioniran',“ naveo je on.
Račun, molim
U 2010.godini je prehrambeni magnat Kraft objavio da će svom osoblju u SAD-u obezbijediti subvenciju koja će im omogućiti da si sami odaberu kompjutere.
To nije jedina kompanija koja je prihvatila nove smjernice. Microsoft i Intel su već uveli program „donesi svoj vlastiti kompjuter“ (BYOC) koji je započet 2008.godine.
Osoblje koje se uključi u program mora potpisati trogodišnji ugovor o servisiranju opreme.
Kompanija Citrix je dala svojim zaposlenicima novčana sredstva da si kupe kompjutere po vlastitom izboru. Mick Hollison, zamjenik šefa marketinga je rekao da su time ne samo srezali troškove već i da se osoblju sviđa osjećaj kontrole koji imaju.
Kritičari nove strategije su naveli sigurnost kao najveći nedostatak, tvrdeći da zaposlenici sa svojom opremom mogu raditi stvari koje ne bi radili s poslovnim kompjuterom.
„Osoblje voli da ima slobodu izbora. Činjenica je da postoji mnogo uređaja koji nude usluge koje ne možete naći na korporacijskom laptopu, pa stoga zaposlenici ovako više uživaju u korištenju kompjutera,“ kaže Hollison.
Kritičari nove strategije su naveli sigurnost kao najveći nedostatak, tvrdeći da zaposlenici sa svojom opremom mogu raditi stvari koje ne bi radili s poslovnim kompjuterom.
Alan McBride, IT projekt menadžer u SNR Denton tvrdi da se podaci čuvaju isključivo u data centru te da pristup podacima nije moguć izvana.
Zakonske regulative
Prije nego što isprazne pola IT odjela, kompanije koje žele uvesti program BYOC moraju razmotriti i mnoga druga pitanja.
Graham Hann, partner u evropskoj IT kompaniji „Taylor Wessing“ kaže da kompanije moraju uzeti u obzir činjenicu da prijatelji i porodica imaju pristup osobnim laptopima.
„Ovo predstavlja sigurnosni rizik jer podatke može vidjeti više ljudi,“ kaže Hann i dodaje da se kompanije moraju pozabaviti sigurnosnim pitanjima:
„Neka od njih su zdravorazumska, kao upotreba lozinki, često mijenjanje lozinki ili dvostruka autentifikacija. Ali smatram da će mnogim kompanijama, poput banaka trebati duže vremena da prihvate ove nove strukture“, ocjenuje Hann.
S pravnog aspekta se javljaju i drugi problemi- ovo može biti shvaćeno kao beneficija za zaposlenike, što dovodi do poreznih implikacija.
Puste želje
Nisu svi uvjereni da je raspodjela IT budžeta među zaposlenicima mudar potez.
Hollinson: Pokazalo se da je prosječna ušteda u odnosu na klasični desktop program bila 15 do 20 posto.
Erik Sherman, kolumnist BNet-a kaže da su to više puste želje nego realnost.
„Koliko kontrole ima kompanija? Vjerovatno ne mnogo. Postoji rizik da će zaposlenik nešto downloadovati kod kuće, virus i eto ga. On je u cijeloj mreži. I zašto mislite da će zaposlenici doista potrošiti novac na servisiranje jer ste im vi tako rekli?“ pita se Sherman.
Uprkos tome je li motiv za uvođenje ovog programa rezanje troškova ili fleksibilnost i zadovoljstvo uposlenika, kompanije kao što su Dimension Data i Citrix navode da je u protekloj godini porastao interes za BYOC.
Mick Hollinson iz Citrixa kaže da je skoro 20 posto njihovog osoblja prihvatilo program.
„Pokazalo se da je prosječna ušteda u odnosu na klasični desktop program bila 15 do 20 posto,“ zaključuje Hollinson.
