Dostupni linkovi

I političari u Savetu Gej strejt alijanse


Parada ponosa u Beogradu
Parada ponosa u Beogradu
Da li formiranje Saveta Gej strejt alijanse u koji su ušle političke ličnosti, predstavnici nevladinih organizacija u Srbiji i iz regiona i međunarodnih organizacija definitivno pokazuje da se klima menja u odnosu na seksualne manjine? Do juče je to bila takoreći tabu tema, u Srbiji se danas vodi javni dijalog o pravima ljudi koji imaju homoseksualnu i lezbijsku orijentaciju, dijalog u koji se uključuje sve veći broj javnih ličnosti, pa i iz sfere politike.

Predsednica Skupštine Slavica Đukić Dejanović, članica Saveta Gej strejt alijanse izjavila je za RSE ovog 4. jula 2011:

“Ja zaista mislim da svi koji su drugačiji od većine nisu shvaćeni u našem društvu i da je izuzetno potrebna podrška najodgovornijih ljudi, državnika, stručnjaka, kako bismo poslali poruku javnosti da različitost znači povećanu potrebu da radimo na sebi da bismo ih razumeli.”

Nepunu godinu dana ranije, 2010. godine, nakon velikog nasilja koje su izazvali huligani tokom Parade ponosa, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, komentarišući pustoš koji su za saobom ostavili vandali, nalazi za shodno da izjavi:

“Ne slažem se i ne razumem potrebu da se na ovaj način iskazuje nečije seksualno opredeljenje."

Slavica Đukić Dejanović: U konzervativnom društvu kakvo je naše njihova prava se osporavaju, oni se stigmatizuju, marginalizuju. A potrebno je da samo mogu da žive kao mi ostali.

Marka Karadžića, doskorašnjeg državnog sekretara u Ministarstvu za manjinska prava koji je u javnosti poznat kao borac za prava LGBT populacije, na naše pitanje koliko je na početku mandata imao podršku i razumevanje u Vladi za probleme seksualnih manjinaca, kaže:

“U većini situacija sam nailazio na zid. Znači, nepostojanje razumevanja niti želje da se razgovara uopšte o toj problematici. Većina onih koji su ih i podržavali i shvatali nisu hteli javno o tome da govore".

Razbijena tišina

Dragan Lončar, art direktor i aktivista u Gej strejt alijansi govori za RSE o promeni klime u Srbiji.

FOTOGALERIJA: Parada ponosa u Beogradu, 10. oktobar 2010.


“Ja generalno imam osećaj da je počela da se menja klima. Već izvesno vreme, poslednje dve godine, imamo dobru saradnju sa nekim ljudima iz političkog života. Da napravim komparaciju između napred pomenute izjave gradonačenika Dragana Đilasa posle Parade ponosa i njegovog nedavnog gesta. On nas je, naime, ugostio, pozvao da održimo prezentaciju godišnjeg izveštaja u Skupštini grada”, navodi Lončar.

Pokušaji, najpre neuspešni, da se u Srbiji organizuje Parada ponosa bila je prelomna tačka za otvaranje ove teme, smatraju naši sagovornici.

Nedavno CESID-ovo istraživanje pokazalo je da javna debata koja je o tome u Srbiji pokrenuta donosi neke promene, ako ništa drugo, više ljudi ima formirane stavove u odnosu na to važno društveno pitanje, mada se odnos prema pravima seksualno različitih osoba ne menja.

Još uvek više od polovine građana ima negativan stav prema ovoj vrsti ljudskih prava. A kako to izgleda kada se svede na ličnu priču, svedoči 38-ogodišnji Dragan Lončar.

“Imao sam problema u osnovnoj školi, bio sam povučen, to je ljudima u mom okruženju smetalo, ukapirali su da sam različit".

RSE: Dokle ste krili vaše seksualno opredeljenje?

Lončar: Do svoje, 22-23 godine, suviše dugo. Onda sam svatio da nije fer prema ljudima u mom okruženju da ne znaju jedan vrlo bitan deo mog identiteta.

Vratimo se formiranju Saveta Gej strejt alijanse koji treba da pomogne u stvaranju strategije za ostvarivanje većeg stepena prava seksualno različitih.

“Činjenica je da mi delimo zajednički prostor u regionu koji ne može da se pohvali kulturom tolerancije i dijaloga i mislim da je jako važno da oko tema koje izazivaju kontroverze u našim društvima sarađujemo, da razmenjujemo iskustva, da na taj način doprinosimo uspostavljanju toliko nedostajuće kulture ljudskih prava”, smatra članica Saveta, Dubravka Uljarević direktroka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice.

U svetu, u međuvremenu, još jedan pomak u borbi za ostvarivanje prava seksualnih manjina. Pre neki dan stigla je iz Ženeve vest da je prvi put u UN usvojena Rezoluciju kojom se osuđuje diskriminacija na osnovu seksualnog i rodnog identiteta.

Jedan od komentara tim povodom je: ovim činom je razbijena suviše duga tišina. Ta tišina je poslednjih godina razbijena i u Srbiji ali do promene stavova, do toleratnog odnosa prema različitim, još će se čekati.
XS
SM
MD
LG