Postoje brojni stereotipi o jezicima - francuski je najromantičnijima, najviše discipliniran je njemački jezik... Najnovija studija sveučilišta Yale u SAD sugerira da jezik može imati utjecaja na dugoročnu dobrobit pojedinca, odnosno, na to kako štedi novac, da li je ovisnik o pušenju, koliko često vježba, pa čak i na pretilost.
Jedna od prvih stvari koje je Regiina Nohova naučila kada se preselila u Češku je da treba otvoriti usta, šire, kada govori.
Njen materinji, estonski, sasvim je drugačiji.
"U Estoniji govorimo polako. Gotovo ne otvaramo usta. Ne artikuliramo riječi. To je naša priroda. Mi smo introvertirani, zatvoreni. Mislim da postoji vrlo velika razlika između čeških i estonskih ljudi, i kako govorimo i kako se izražavamo", objašnjava ona.
Nohova, koji živi u Pragu sa svojim mužem, koji je Čeh i sa dvije kćeri, diplomirala je češki jezik i umjetnost.
No, 35-godišnja instruktorica joge, kaže da, iako sada ona i suprug govore istim jezikom, razlika ima, pogotovo kada je u pitanju zdravi način života.
"U početku, mislim da smo se razlikovali, posebice nakon rođenja naših kćerki. Razlikovali smo se oko zdrave prehrane i oko toga koliko je to važno. On je tada tvrdio da je to nebitno, kao i vježbanje. Imao je isti stav i oko joge. Ne, ni danas se nije mnogo promijenio“, priča Nohova.
Moglo bi se reći da razlike postoje u svakom braku.
No, najnovije istraživanje u SAD-u sada sugerira da razlike unutar obitelji potječu i zbog razlika u jeziku kojim govore partneri. Te su razlike vidljive u zdravstvenim navikama - sve od prehrane i vježbe do toga koliko je novca partner voljan uštedjeti za svoju mirovinu.
Jezici bez "budućnosti" - čuvari novca
Keith Chen, profesor ekonomije na Sveučilištu Yale, tvrdi da ljudi čiji jezici, odnosno gramatika ne poznaje budućnost – poput kineskog, japanskog, njemačkog ili estonskog, statistički gledano, su zdraviji i bogatiji.
"Japanci štede novac i to desetljećima, unatoč negativnim kamatnim stopama. Kinezi štede kao ludi. Nijemci su poznati kao „bogovi“ štediša, ali nisu daleko ni skandinavske i nordijske zemlje. Svi su strogi čuvari svoga novca. Moglo bi se reći da je to prvi pravi odnos između jezika i ponašanja. U tim jezicima je moguće lakše misliti o budućnosti nego o sadašnjosti. Otuda i takva vrsta ponašanja", ocjenjuje on.
Ilustracija
Chen je stigao do zapanjujućih zaključaka prikupljajući ekonomske i socijalne podatke iz zemalja širom svijeta, a zatim ih je uspoređivao s jezicima kojima se govore u tim zemljama.
Otkrio je da ljudi u zemljama s više fizičke i fiskalne odgovornosti nemaju buduće vrijeme.
Na primjer, Nijemci, čija je ekonomija jedna od najjačih u Evropi, zapravo i nemaju buduće vrijeme.
Engleski, češki, ruski, perzijski, turski, gruzijski ili drugi "jaki" jezici s budućim vremenom ga koriste u meteorološkim okvirima.
„Skoro 24 posto je manje onih koji će ikad pušiti intenzivno - što znači više od kutije cigareta dnevno u godinu dana, ili 13 posto manje je onih koji će biti pretilo. Oni će imati bolji život do umirovljenja i biti će zdraviji".
Chenova studija je izazvala senzaciju među jezičnim ekspertima. Neki analitičari radosno ukazuju na to da je jezik zapravo mogući krivac za neke od najvećih svjetskih problema. Primjerice, grčku krizu.
Mnogi lingvisti su, međutim, odbacili Chenove tvrdnje.
Julie Sedivy, koja predaje lingvistiku i psihologiju na Sveučilištu u Calgaryju u Kanadi, kaže da je povezivanje jezika i ponašanje neprihvatljivo.
"Još uvijek imamo dojam da su neki jezici logičniji, ili uredniji, ili romantičniji, od drugih. No, to je teško i dokazivo", kaže Sedivy.
Chenova studija, smatra ova lingvistica, teško može potvrditi da postoji veza između jezika i ponašanja. Uostalom, tek joj predstoji publikacija i znanstvena verifikacija. Ipak, mnogima je lako okriviti upravo materinski jezik za dva kilograma viška koja smo stekli prošloga mjeseca.
