Dostupni linkovi

Da li se ruši rusko-američka saradnja u svemiru?


Piše: Mike Eckel, Prevela: Sonja Gočanin

Lansiranje Spejs X rakete 5. decembra sa rezervama za snabdevanje Međunarodne svemirske stanice (ISS) predstavlja očigledan primer kako privatne kompanije pomažu novu generaciju američkih svemirskih istraživanja.

Šest dana kasnije, dva ruska kosmonauta napustila su stanicu i noseći nož i klešta ostavili u svemiru deliće izolacije tražeći uzrok zašto se mala rupa pojavila na jednom od ruskih Sojuz modula priključenih na Međunarodnu svemirsku stanicu.

Ovi događaji u celini ukazuju na sve veći jaz u partnerstvu u svemiru između dve države, u kome jedna od njih igra ulogu razmetljivog pionira tehnološkog napretka, a druga stabilnog snabdevača decenijama starih, ali ipak pouzdanih konstrukcija i opreme.

Svemirske agencije dveju država NASA i Roskosmos sarađivale su do sada više od dve decenije. Dva suparnika u svemirskoj trci zbližila su se više nego ikada pre 2011. godine kada je SAD povukla celu Spejs-šatl flotu, što je dovelo do toga da su ruske Sojuz rakete ostale jedino sredstvo prevoza ljudi i opreme od i do Svemirske stanice. Odnosi među njima opstali su uprkos nedavnim rastućim političkim tenzijama između Moskve i Vašingtona.

To se sve menja.

Alarmantna nezgoda prilikom lansiranja u oktobru, koja je poslala rusko-američki tim nazad ka Zemlji, zajedno sa misterioznom rupom na Svemirskoj stanici, ponovo su otvorili pitanje pouzdanosti ruskog programa.

Unosno tržište

Skup privatnih kompanija, kao što je Spejs X, napreduju u trci da proizvedu rakete koje će prevoziti ljude i teret na Međunarodnu svemirsku stanicu. Oni se fokusiraju na unosno globalno tržište za lansiranje satelita, i komercijalno i vladino, preteći da podriju udeo Rusije na tom tržištu i da liše Roskosmos preko potrebnih prihoda.

Razvoj događaja je takođe doveo do toga da je SAD na putu da zameni ruske motore RD-180 koji se koriste za pokretanje Atlas V rakete, što predstavlja nezgodnu situaciju koja se dalje komplikuje naporima Vašingtona da uvede sankcije Rusiji zbog aneksije poluostrva Krim.

SAD će 2022. zvanično obustaviti korišćenje RD-180 smanjujući na ovaj način prihode kompaniji Energomaš, koja je poznata po proizvodnji opreme za elektrane, a pojedini američki proizvođači raketa bi do tada već mogli da imaju spremne motore koji će ih zameniti.

Analitičari koji su upoznati sa problematikom rusko-američkih odnosa na polju svemirskih programa kažu da je prerano zaključiti da će se Vašington i Moskva razdvojiti kada je reč o svemirskim istraživanjima. Na primer, predstavnici agencije NASA su izjavili da će nastaviti saradnju sa Rusijom na Međunarodnoj svemirskoj stanici bar do 2025. Kada privatne rakete konačno dobiju zeleno svetlo narednih godina, ruski kosmonauti će po svoj prilici biti među onima koje će te rakete prevoziti.

„Ne mislim da se bilo šta bliži kraju“, kaže za RSE Marša Smit, dugogodišnja analitičarka za oblast svemira koja vodi portal SpacePolicyOnline.com.

„Naši momci leteće njihovim raketama, a njihovi momci će leteti našim“, kaže ona.

NASA astronauti Ričard Arnold (levo) i Endrju Feustel (desno) sa kosmonautom Roscosmos-a Olegom Artemjevom poziraju za sliku na ruskom iznajmljenom kosmodromu Baikonur u Kazahstanu u martu 2018. godine
NASA astronauti Ričard Arnold (levo) i Endrju Feustel (desno) sa kosmonautom Roscosmos-a Olegom Artemjevom poziraju za sliku na ruskom iznajmljenom kosmodromu Baikonur u Kazahstanu u martu 2018. godine

Služba NASA za odnose s javnošću nije odgovorila na više telefonskih poziva i imejlova kojim je zatražen intervju sa direktorom agencije Džimom Brajdenstinom. Brajdenstin je za rusku državnu agenciju Tas u oktobru istakao da će se nastaviti saradnje dve države i da postoji mogućnost zajedničkog rada na projektu „Gateway“ („Kapija“), koji NASA opisuje kao „američku led lunarnu orbitalnu platformu“ koja se smatra naslednicom Međunarodne svemirske stanice.

Amerika i Rusija „imali su odlične odnose“ radeći na Međunarodnoj svemirskoj stanici, rekao je tada Brajdenstin.

„I jedna i druga strana imala je velike koristi od korišćenja Sojuz kapsula za posadu, Sojuz raketa, pa želimo to da proširimo i da dođemo do održivog rešenja za put na Mesec. Naravno da bismo voleli da radimo ruku pod ruku sa Rusijom na projektu Gateway i drugim segmentima tog kompleksa“, rekao je za Tas.

​Ipak, administracija američkog predsednika Donalda Trampa predložila je da se do 2025. godine u celosti ukine podrška Međunarodnoj svemirskoj stanici, a Moskva je nagovestila da već možda traži druge partnere za svemirska istraživanja.

Bez premca

Brajdenstinove izjave, prema tumačenju ruskih zvaničnika, znače da će ubuduće Rusija sarađivati sa Amerikom samo kao manji partner, na šta se u septembru direktor Roskosmosa Dmitrij Rogozin otvoreno žalio.

„Verujem da Rusija sebi ne može da dopusti da učestvuje u projektima drugih država kao sporedni igrač“, rekao je Rogozin, a citirao Tas.

Rogozin, koji je inače oštrog jezika, ponekad ekscentričan i nacionalno nastrojen, izazvao je pometnju u svemirskom partnerstvu sa SAD-om podrugljivo govoreći o tome kako je Vašington bio primoran da se osloni na Sojuz rakete kako bi njihovi astronauti stigli do svemirske stanice.

U maju je imenovan za direktora ruske svemirske agencije uprkos ili zahvaljujući tome što se našao na američkoj listi ljudi iz Rusije kojima su uvedene sankcije zbog ruske aneksije Krima četiri godine ranije.

Tri meseca nakon što se našao na čelu Roskosmosa, misteriozna rupa pojavila se na Sojuz modulu koji je bio priključen na Međunarodnu svemirsku stanicu. Ne zadugo nakon što je rupa popunjena, Rogozin je sugerisao da iza toga stoji sabotaža, moguće od strane posade stanice. Kada su ruski mediji dalje spekulisali da je odgovornost na američkom astronautu, to je izazvalo oštru reakciju američkog komandanta stanice.

Rogozin je kasnije u televizijskom programu rekao da su mu ljudi koje poznaje iz agencije NASA rekli da se nalaze pod pritiskom, kako je rekao, „fanatičnih rusofoba“. On nije ponudio nikakve dalje dokaze o tome.

Dva ruska kosmonauta izašla su 11. decembra u „svemirsku šetnju“ koja je trajala duže od sedam sati kako bi locirali spolja rupu koja se pojavila i doneli ploču ruskim inžinjerima da obave pregled. Kako se bliži kraj 2018, konačan izveštaj o ovom slučaju se očekuje uskoro.

Rogozinovi komentari nisu u potpunosti odagnali napore Amerike da održi privid saradnje.

U intervjuu za Tas, Brajdenstin je takođe otkrio da je agencija osigurala da Rogozin bude privremeno oslobođen sankcija kako bi mogao da poseti SAD.

„Ima mnogo toga o čemu bih voleo da razgovaram sa Rogozinom“, rekao je Brajdenstin. „Ako želimo da ostvarimo jake kolegijalne odnose, trebalo bi da počnemo da blisko sarađujemo, što će biti dobro za obe države“.

Ostalo je nejasno da li je Rogozinu zapravo odobrena viza i da li može da putuje u SAD.

Za dlaku

U oktobru, na Sojuz raketi koja je lansirana sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu došlo je do kvara ubrzo nakon poletanja. Zbog ovog incidenta astronaut agencije NASA Nik Hejg i ruski veteran kosmonaut Aleksej Ovčinin prinudno su sleteli na Zemlju. Niko nije povređen.

Izveštaj o ovom slučaju ukazuje da je uzrok greška u proizvodnji, dok inspektori smatraju da je greška napravljena tokom montaže rakete u Bajkonuru.

Incident je dodatno uzdrmao stavove o ruskom svemirskom programu i pokrenuo pitanja o kvalitetu projektovanja i mogućoj manjkavosti kvaliteta zbog neadekvatnog finansiranja. Dodatna neprijatnost za Rusiju bila je i ta što je Brajdenstin prisustvovao lansiranju i što je to bio njegov prvi sastanak sa Rogozinom.

Smit sa portala SpacePolicyOnline kaže da su ruski i američki predstavnici izgleda rešili ovaj incident u hodu, bez vidljivih znakova razdora među njima. U intervjuu emitovanom na TV kanalu agencije NASA, američki astronaut Hejg zahvalio se Rusima na obuci i reagovanju tokom incidenta.Nova posada uspešno je poletela sa kosmodroma Bajkonur u drugoj Sojuz raketi 3. decembra.

Ali budućnost ruskog svemirskog programa pod znakom je pitanja.

Ruska „pouzdanost se dovodi u pitanje, stoga šta treba promeniti?“, rekla je Smit za RSE ukazujući na gubitak koji ta agencija trpi zbog odlaska zaposlenih u penziju i malog broja novih regruta.

Analitičarka kaže da Rusija ima način da vrati svoju reputaciju i da se „to uvek svodi na pitanje novca“.

U svom godišnjem izveštaju objavljenom 26. oktobra, Roskosmos je naveo nekoliko uspeha uključujući lansiranje 87 satelita, skori kraj izgradnje Vostočni kosmodroma, koji bi trebalo uskoro da zameni kosmodrom u Bajkonuru, kao i napredak u izradi nove generacije Sojuz 5 raketa.

Ukazano je takođe na nekoliko izazova uključujući teškoće u nabavci delova i tehnologije od stranih dobavljača zbog sankcija Zapada i nagli skok broja privatnih konkurenata za komercijalna lansiranja, pre svega Spejs X.

Navodi se takođe da je smanjenje vladinog finansiranja dovelo i do smanjene proizvodnje raketa.

Reputacija Rusije kao glavnog snabdevača komercijalnih satelita za lansiranje takođe je bila na udaru kada je državna bezbednosna agencija obeshrabrila ambiciozni poduhvat da se na ruske rakete ukrcaju mikrosateliti za internet.

Tokom izlaganja pred poslanicima u ruskom donjem domu 11. decembra, zamenik šefa Roskosmosa sugerisao je da je u pokušaju da ljudi ponovo stignu na Mesec i možda naprave stalnu bazu tamo uloženo manje truda, nego u takmičenje između Rusije, SAD-a i Kine.

„Mislim da je ’trka do Meseca’ već počela. Ono što se sada događa je jednostavno takmičenje tri sile u oblasti svemira“, rekao je Sergej Dubik, a preneo Interfaks.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG