Dostupni linkovi

Da li je ponovni izbor Netanyahua kraj za 'dvije države'?


Pogled sa izraelske strane na protest Palestinaca pored granične ograde između Izraela i Pojasa Gaze 30. marta 2019.
Pogled sa izraelske strane na protest Palestinaca pored granične ograde između Izraela i Pojasa Gaze 30. marta 2019.

Ponovni izbor desničarskog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i potencijalno skori mirovni plan Sjedinjenih Država ne donose novu nadu za Palestince koji se nadaju nezavisnoj državi, piše Agence France-Presse u analizi nakon rekordne pete pobjede vođe Likuda na izborima.

Netanyahu je porazio centrističkog kandidata te u utorak osvojio četvrti uzastopni mandat, te će uskoro započeti pregovore sa religioznim i desnim partijama kako bi formirao koaliciju.

Šta će ta vlada značiti za izglede mirovnog sporazuma u skladu sa rješenjem koje bi podrazumijevalo dvije države?

Kako će vlada izgledati?

Nova vlada će vjerovatno biti prilično slična prethodnoj, koja se smatra najdesnijom u istoriji Izraela.

Očekuje se da će u njoj, pored Netanyahuove stranke Likud, učestvovati stranke koje zagovaraju anektiranje barem nekih dijelova okupirane Zapadne obale, gdje oko 400.000 Izraelaca živi u naseljima koja se smatraju nezakonitim, skupa sa 2.7 miliona Palestinaca.

Prije izbora, Netanyahu je obećao da će naselja iz Zapadne obale pripojiti Izraelu, što bi bio potez koji bi formiranje palestinske državu učinio skoro nemogućim.

Sada će se suočiti sa pritiskom da ispuni to obećanje.

U blokiranoj Gazi, gdje su Izrael i Hamas koji je tamo na vlasti vodili tri krvava rata od 2008. godine, moglo biti više pritiska na Netanyahua da djeluje.

To bi moglo biti dopunjeno mogućim povratkom Avigdora Liebermana, desničara koji je dao ostavku na mjesto ministra odbrane krajem prošle godine, optužujući Netanyahua da popušta Hamasu.

Šta će to značiti za mirovne pregovore?

Hugh Lovatt, istraživač o izraelsko-palestinskim odnosima pri Evropskom vijeću za vanjske poslove, kaže da sve ukazuje na to da će Netanyahuov ponovni izbor uništiti sve preostale nade za rješenje koje bi podrazumijevalo dvije države.

“Netanyahu je marljivo radio na tome da eliminira mogućnosti bilo kakve značajne palestinske državnosti,” rekao je Lovatt za AFP.

“Odluka Izraela da formalno anektira svoja naselja na Zapadnoj obali će prouzrokovati ozbiljnu diplomatsku krizu u Evropi — iako još uvijek nije jasno koje će posljedice to imati”, rekao je Lovatt. “Ali, čak i ako Izrael ne krene ovim putem, proces postepenog anektiranja je uveliko pokrenut.”

Ahmed Majdalani, viši palestinski zvaničnik, izjavio je da će očekivana nova "rasistička" vlada mir učiniti skoro nemogućim.

"Ova vlada će sahraniti mirovni proces i rješenje koje bi podrazumijevalo dvije države. Više ne možemo govoriti o mirovnom procesu."

U isto vrijeme, kritičari smatraju da rješenje koje bi podrazumijevalo dvije države već godinama ima sve manje podrške i među Izraelcima i Palestincima i da tokom protekle četiri godine i tokom mandata posljednje vlade nije bilo nikakvih mirovnih pregovora.

Izrael je nastavio da širi naselja, a Hamasovi militanti su ispaljivali rakete iz Gaze, što je nanijelo dodatnu štetu nadama da će mir biti uspostavljen.

Ali postoji potencijalni adut koji bi mogao pitanje mira ponovo gurnuti na agendu – američki predsjednik Donald Trump.

Da li će se Trumpov mirovni plan konačno desiti?

Od kada je došao na vlast, Trump se pokazao kao možda najviše pro-izraelski predsjednik u istoriji. On je prekršio desetinama godina star internacionalni konsenzus, te Jerusalem preiznao kao glavni grad države, i priznao izraelsku kontrolu nad Golanskom visoravni.

Očekuje se da njegova administracija konačno objavi dugo odlagani mirovni plan.

Sadržaj plana ostaje strogo čuvan, ali Palestinci imaju razloga da se plaše da će biti naklonjen Izraelu.

U srijedu je državni sekretar SAD-a Mike Pompeo odbio da potvrdi američku podršku za rješenje koje bi podrazumijevalo dvije države, a također se suzdržao od osuđivanja Netanyahuovog predloženog anektiranja naselja.

Trump je pozdravio ponovni izbor Netanyahua, govoreći da će to dati "bolju šansu" miru.

Kako će reagirati Izraelci i Palestinci?

Palestinski predsjednik Mahmud Abas bojkotira Trumpovu administraciju od decembra 2017. godine, kada je američki lider priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela.

Tareq Baconi iz Internacionalne grupe za krize smatra da će se takva praksa vjerovatno nastaviti, osim ako Trump radikalno ne promijeni stavove.

Američki ambasador u Izraelu David Friedman i Trumpov zet i savjetnik Jared Kushner su obojica prethodno finansijski podržavali izraelska naselja.

“Postoji jasna ideologija koju predstavlja Friedman — ona legitimizira naseljavanje, zadržava izraelsku hegemoniju nad Zapadnom obalom, te Gazu čini ekonomski izolovanom.”

“Ne vidim kakav poticaj imaju Palestinci da budu dio ovog plana. On će biti beskoristan čim bude objavljen.”

Majdalani je rekao da očekuju radikalno pristrasno rješenje.

“Očekujemo anektiranje dijelova Zapadne obale, pogotovo naselja i dijela Oblasti C, i da palestinske zajednice neće biti anektirane, u pokušaju SAD-a i Izraela da nas primoraju na jednostrano rješenje.”

Američki zvaničnici naglašavaju da će plan biti pravedan i kažu da će obje strane morati napraviti kompromise.

Netanyahu će se također suočiti sa kritikama ako plan bude shvaćen na način da odustaje od izraelskog polaganja prava na bilo koji dio Zapadne obale. Neki članovi njegove koalicije su poentirali vezu Jevreja sa ovom teritorijom još od biblijskih vremena.

Bezalel Smotrich, član krajnje desničarske alijanse Unija desničarskih partija, za koju se očekuje da će biti dijelom Netanyahuove vlade, u srijedu je izjavio da Netanyahu “može razmišljati o Trumpovom planu, ali ako ga bude zagovarao neće imati desničarsku vladu”.

XS
SM
MD
LG