Dostupni linkovi

Da li bi mladi išli u novi rat?


Političarima u regiji sve češće sastavni dio rječnika u obraćanju javnosti predstavlja mogućnost novih sukoba na ovim prostorima. Dok isuviše lako riječ „rat“ prelazi preko usta vlastodržaca, onima koji su rat doživjeli takve najave djeluju strašno, ali da li je to tako i za njihovu djecu. Jesu li i koliko spremni za neke nove ratove i da li bi u njima učestvovali, pitali smo mlade u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

U Beogradu se budi nova generacija koja više ne želi slušati ratne huškače i one koji su zbog zločina počinjenih u ratu odgovarali pred sudovima. Umjesto toga izražavaju svoj bunt, te pozivaju političare da ako žele rat u prve redove pošalju najprije svoju djecu. Stoga, u trenutku pojačane retorike koja podseća na period uoči sukoba poručuju liderima – ne igrajte se devedesetih.

Marko Milosavljević, aktivista Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji, kaže u razgovoru sa Ljudmilom Cvetković da ne vjeruje da bi mladi bili spremni da podrže neke eventualne nove ratove.

Ni u Goraždu, gradu u BiH koji je tokom rata bio pod opsadom i čiji su žitelji preživjeli strašne trenutke, na mogućnost da još jednom ratuju za tuđe ciljeve ne gledaju blagonaklono. Među njima su i oni koji su posljedice rata osjetili na najstrašniji način i sa njima i danas žive, beleži Alen Bajramović.

Na osnovu onogo što u poslednje vrijeme vide i čuju u medijima studenti Filološkog fakulteta u Nikšiću smatraju da su novi sukobi u regionu mogući, ali su isto takođe uvjereni da tih mladi gdje god živjeli na Balkanu ne bi podržali.

Kako je zabeležila naša Lela Ščepanović, nove generacije su uglavnom rasterećene ukorijenjenih predrasuda o vjeri, naciji i brojnih drugih teških tema koje su opterećivale njihove roditelje i generacije koje su bili svjedoci ili sudionici poslednjih ratnih dešavanja na Balkanu – smatraju nikšićki studenti...

Ipak, postoji i druga strana medalje, upozorava osnivač Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije koje se godinama bavi mirovnim aktivizmom, Edvin Kanka Čudić. Paralelno, upozorava, uz armiju optimista, postoji i armija nezadovoljnih i nacionalizmom zatrovanih.

Društveno korisni rad za besplatno školovanje

A upozoravajući na loš status volonteri Instituta za razvoj mladih “Kult” izašli su na ulice Sarajeva kako bi građanima ponudili razglednicu na čiju poleđinu su svi koji su željeli mogli napisati poruku na adresu predstavnika različitih nivoa vlasti o problemima sa kojima žive svakodnevno. Najviše su se žalili na siromaštvo, nezaposlenost i položaj u društvu, piše Ivana Bilić.

A isto je udruženje ponudilo i analizu koja bi trebala pomoći u izradi strategije kako bi se status mladih poboljšao. Istraživanje je pokazalo da mladi u Kantonu Sarajevo teško pronalaze posao, a visok procenat želi napustiti zemlju. Sarajevski rezultati primjenjivi su na gotovo cijelu zemlju. Ne putuju i ne posjećuju kulturne događaje. Slobodno vrijeme najčešće provode u kafićima, znatan broj njih i u kladionicama, beleži u svojoj priči Aida Đugum.

Budući programeri na besplatnoj obuci koju u BiH finansira Velika Britanija moraju da se bave i društveno korisnim radom. Tako su u Doboju ovih dana čistili snijeg u gradskom parku. Radom u zajednici oni se odužuju za besplatno školovanje, što je rijedak i svijetao primjer, a o njemu izvještava Arnes Grbešić.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG