Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crvenković: Potrebno provesti istragu o hrvatskom vraćanju migranata


Migranti koje su spašeni u akciji na planini Plješivici 16. decembra 2018. godine.

Neven Crvenković, regionalni glasnogovornik Visokog komesarijata U.N. za izbjeglice (UNHCR), za 'Zašto?' komentariše video snimke koje je objavila tokom vikenda organizacija Monitoring pograničnog nasilja koja kaže da se na njima vide mnogi slučajevi u kojima hrvatski pogranični policajci nelegalno vraćaju migrante, ponekad uz upotrebu sile, preko granice BiH, o čemu su već izvještavali i upozoravali nevladine organizacije za izbjeglice i ljudska prava te bh. zvaničnici.

  • Apel

Pa to je sad vrlo teško ustanoviti, pogotovo u ovoj fazi.

Vidjeli smo jučer te snimke, tako da tu treba biti provedena jedna istraga da vidimo točno o čemu se zapravo radi, gdje se to dogodilo, ko je bio involviran.

Mi svakako apeliramo na vlasti Republike Hrvatske i BiH da se tu provedu odgovarajuće ispitne radnje kako bi se ustanovilo o čemu se zapravo ovdje radi.

Ukoliko se ustanovi da se radi o tim takozvanim ‘push-back’ aktivnostima, one su onda nelegalne zato što se direktno kose za nacionalnim zakonskim normama, a koje proizlaze iz UN-ove konvencije o zaštiti izbjeglica iz 1951 godine, ali i iz Opće deklaracije o ljudskim koje garantiraju svim osobama koje žele zatražiti azil i međunarodnu zaštitu, odnosno azil, da to i nesmetano mogu učiniti, na način da im se dozvoli pristup teritoriju jedne zenmlje, te da im se omogući i pristup ofgovorajućoj regularnoj procedure azila, u okviru koje bi oni, onda trebali iznijeti svoj individualni zahtjev kako bi se u konačnici ustanovilo postoji li osnov da se tim osobama odobri azil odnosno izbjeglički status ili ne.

  • Nasilje

Dakle, tu je ključno pitanje da li su ljudi, ako se ustanovi da su na teritoriju Republike Hrvatske, imali mogućnost da zatraže azil i da li im je to dopušteno ili nije.

To je ključno pitanje jer i šengenski zakonik o granici zapravo se ne referira na tražitelje azila, jer sve države koje su pristupile UN-ovoj konvenciji o statusu uzbjeglica iz 1951. godine imaju obaveze i kroz svoje nacionalno zakonodavstvo pridržavati se toga da svima onima koji na teititoriju te zemlje zatraže azil da im to bude omogućeno te da ih se odgovarajuće uputi na tijela koja rješavaju zahtjeve za azilom. To je ključno.

Ja ne znam kakve dokaze imaju.

Mi smo upoznati sa tim slučajevim, odnosno sa samim konkretnim ljudima, tražiteljima azila, migrantima i izbjeglicama, koji tvrde da su pretrpjeli nasilje u okviru tih 'pushback' aktivnosti.

  • Čvrsti dokazi

Teško je doći do doista konkretnih dokaza koji bi služili doista kao dokazna sredstva prema vlastima, u ovom slučaju Republike Hrvatske, jer moramo znati da ljudi ponekad nisu baš ni previše voljni da kad ih se konketno pita da iznesu detalje odgovorajućih slučajeva.

Općenito je situacija prilično dinamična, pogotovo u Unsko-sanskom kantonu gdje ljudi dolaze, teško je i ustanoviti i pričati s ljudima, jedan dan su ovdje, drugi dan nestanu.

Nije previše jednostavno, zapravo, utvrditi tu činjenice i doista doći do čvrstih dokaza koji bi onda poslužili zta rasvjetljavanje određenog slučaja.

Ali, u svakom slučaju, mi smo apelirali i na vlasti Republike Hrvatske da se poduzmu svi napori kako bi se omogućio pristup teritoriju, sigurnosti i zaštiti osoba koje traže azil, a u skladu sa svojim međunarodnim obvezama kao članice Evropske.

  • Pristup i procedura

Vlada svake zemlje ima i legitimno pravo i dužnost da kontrolira svoje granice, to spada u suverena prava jedne države, kao i da upravljaju tim, hajmo reći, neregularnim kretanjima.

Međutim, isto tako sve države koje su i potpisnice UN-ove Konvencije o statusu izbjeglica imaju također i obavezu da zaštite ljude koji traže azil, da im omoguće pristup teritoriju, kao i proceduru azila bez obzira dolaze li regularnim ili neregularnim putem.

To je ta ključna obaveza koja proizlazi iz nacionalnih zakona koji se temelje i naslanjaju na međunarodne standarde izbjegličkog prava kao što je UN-ova konvencija o zaštiti izbjeglica, ali i Opća deklaracija UN o ljudskim pravima.

To su dovoljne obaveze tih suvernih država, da samo provode i pridržavaju se svojih vlastitih zakona.

XS
SM
MD
LG