Istraživanje Evropskog pokreta u Crnoj Gori pokazalo je da smo kada je riječ o jednakosti polova i dalje duboko tradicionalističko društvo u kome su žene i dalje diskriminisane po više osnova.
Muškarci su na glavnim pozicijama u svim sferama društva, žene više rade a manje zarađuju od jačeg pola. Kako izaći iz tog društvenog obrasca koji se oštro kosi sa evropskim ciljevima kojima težimo?
Osim poslovične neravnopravnosti žena u političkom životu Crne Gore i njihove nesrazmjerne zastupljenosti u organima odlučivanja, polna nejednakost ništa manje nije izražena na planu ekonomije. Kao da nas nijesu zatekli rezultati istraživanja koji pokazuju kako je 14 odsto žena manje plaćeno samo zato što nijesu muškarci.
Ne iznenađuje nas ni to što veliki broj poslodavaca smatra normalnim da radnicama ne plaća prekovremeni rad i smeta im ako ostanu u drugom stanju. I dalje je nepisano pravilo da Crnogorke ne nasljeđuju imovinu i nekretnine, samo osam odsto njih ima stan na svoje ime, šest odsto ima svoj automobil, a svega jedan odsto su vlasnice kompanije ili biznisa.
Kako sve to komentariše Snežana Jonica koja je ispred SNP članica skupsštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost?
"Konačno imamo i nešto što je eksplicitan podatak umjesto nečega o čemu se samo govorilo, a onda je bilo onih koji prihvataju i onih koji ne prihvataju takvu informaciju. Dakle, sada potpuno potvrđeno imamo dokaze, činjenice da u Crnoj Gori postoji rodna nejednakost u nizu osnovnih uslova za funkcionisanje, a prevashodno u u prihodima i primanjima koji su uslovi ekonomske nezavisnosti žena. Ovo istraživanje je nešto sa čim treba da se upozna što veći broj ljudi koji su na mjestima donošenja odluka i i na način da se zaista obezbijedi prava jednakost koja je još uvijek daleko u Crnoj Gori", kaže Jonica.
Tradicionalističko društvo
Šta o uzrocima društvene nejednakosti žena u Crnoj Gori kaže ljekarka Dušanka Džakula Tušup, potpredsjednica Pokreta za Promjene?
"Jeste da je ovo još uvijek tradicionalističko društvo bez obzira što nosimo Armani i vozimo najnovije džipove, naravno velika manjina, ali mislim da je jedan od uzroka i odgoj u porodici pogotvo jer djecu više odgajaju bake i djedovi nego roditelji koji pokušavaju da svojoj porodici obezbijede preživljavanje. Mislim da se ni u školi ne polaže dovoljno u usađivanju osjećaja jednakosti među djecom i to ne samo jednakosti polova nego i drugih jednakosti. Još jedan uslov je to što kod nas naravno ne vlada prava demokratija jer oni koji su na vlasti hođe da zadrže svoje pozicije, a na tim mjestima su muškarci", navodi Dušanka Džakula Tušup.
Paradoks da stremimo evropskim ciljevima i proglašavamo se građanskim društvom a sporo se odvajamo od modela tradicionalističkog društva u kome je žena manje vrijedna od muškaraca, objašnjava nam psihološkinja Maruška Drašković.
"Kada čujem za taj komentar, odnosno to istraživanje, onda mi na pamet dođe slika, kao ono da ostanemo prljavi, ne okupani, znojavi i smrdljivi a obučemo najelegenatniju odjeću. E, to je nekako naš put ka Evropi. Kod nas ne postoji rad na duhovnom, i pritom ne mislim na religiju gdje je stanje crkve isto kao u ovom istraživanju o položaju žene. Generalno se jako malo radi na razvijanju svijesti ljudi i žene u strahu da će izgubiti i to malo neke važnosti i pozicija koje imaju ne rade mnogo za sebe, ne rade ništa na sebi", smatra Maruška Drašković.
Dušanka Džakula Tušup zaklučuje da, iako smo se formalno založili za političku i ekonomsku ravnopravnost polova, suštinski kao država i društvo ne činimo mnogo da ta ravnopravnost bude stvarna.
Kako da se odmaknemo od društvenog obrasca u kome je žena manje vrednovana? Da li ključni potez mora da povuče upravo sama žena umjesto što skrušeno prihvata preovladjujući sistem vrijednosti?
"Svaki pojedinac treba da se pita šta ja treba bolje i više da uradim za svoj život da bih više poštovao sebe a onda ću i druge jer ne mogu ja ako ne poštujem sebe, ako sebe ne smatram vrijednom u bilo kom smislu intelektualnom, polnom, nacionalnom, vjerskom ili već ne znam kakvom, onda ne mogu poštovati ni druge ljude niti imati taj odraz poštovanja prema drugoj osobi", kaže psiholškinja Maruška Drašković.
Muškarci su na glavnim pozicijama u svim sferama društva, žene više rade a manje zarađuju od jačeg pola. Kako izaći iz tog društvenog obrasca koji se oštro kosi sa evropskim ciljevima kojima težimo?
Osim poslovične neravnopravnosti žena u političkom životu Crne Gore i njihove nesrazmjerne zastupljenosti u organima odlučivanja, polna nejednakost ništa manje nije izražena na planu ekonomije. Kao da nas nijesu zatekli rezultati istraživanja koji pokazuju kako je 14 odsto žena manje plaćeno samo zato što nijesu muškarci.
Ne iznenađuje nas ni to što veliki broj poslodavaca smatra normalnim da radnicama ne plaća prekovremeni rad i smeta im ako ostanu u drugom stanju. I dalje je nepisano pravilo da Crnogorke ne nasljeđuju im
I dalje je nepisano pravilo da Crnogorke ne nasljeđuju imovinu i nekretnine.
Kako sve to komentariše Snežana Jonica koja je ispred SNP članica skupsštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost?
"Konačno imamo i nešto što je eksplicitan podatak umjesto nečega o čemu se samo govorilo, a onda je bilo onih koji prihvataju i onih koji ne prihvataju takvu informaciju. Dakle, sada potpuno potvrđeno imamo dokaze, činjenice da u Crnoj Gori postoji rodna nejednakost u nizu osnovnih uslova za funkcionisanje, a prevashodno u u prihodima i primanjima koji su uslovi ekonomske nezavisnosti žena. Ovo istraživanje je nešto sa čim treba da se upozna što veći broj ljudi koji su na mjestima donošenja odluka i i na način da se zaista obezbijedi prava jednakost koja je još uvijek daleko u Crnoj Gori", kaže Jonica.
Tradicionalističko društvo
Šta o uzrocima društvene nejednakosti žena u Crnoj Gori kaže ljekarka Dušanka Džakula Tušup, potpredsjednica Pokreta za Promjene?
"Jeste da je ovo još uvijek tradicionalističko društvo bez obzira što nosimo Armani i vozimo najnovije džipove, naravno velika manjina, ali mislim da je jedan od uzroka i odgoj u porodici pogotvo jer djecu više odgajaju bake i djedovi nego roditelji koji pokušavaju da svojoj porodici obezb
"Ni u školi se ne polaže dovoljno u usađivanju osjećaja jednakosti među djecom i to ne samo jednakosti polova nego i drugih jednakosti", navodi Dušanka Džakula Tušup.
Paradoks da stremimo evropskim ciljevima i proglašavamo se građanskim društvom a sporo se odvajamo od modela tradicionalističkog društva u kome je žena manje vrijedna od muškaraca, objašnjava nam psihološkinja Maruška Drašković.
"Kada čujem za taj komentar, odnosno to istraživanje, onda mi na pamet dođe slika, kao ono da ostanemo prljavi, ne okupani, znojavi i smrdljivi a obučemo najelegenatniju odjeću. E, to je nekako naš put ka Evropi. Kod nas ne postoji rad na duhovnom, i pritom ne mislim na religiju gdje je stanje crkve isto kao u ovom istraživanju o položaju žene. Generalno se jako malo radi na razvijanju svijesti ljudi i žene u strahu da će izgubiti i to malo neke važnosti i pozicija koje imaju ne rade mnogo za sebe, ne rade ništa na sebi", smatra Maruška Drašković.
Dušanka Džakula Tušup zaklučuje da, iako smo se formalno založili za političku i ekonomsku ravnopravnost polova, suštinski kao država i društvo ne činimo mnogo da ta ravnopravnost bude stvarna.
Kako da se odmaknemo od društvenog obrasca u kome je žena manje vrednovana? Da li ključni potez mora da povuče upravo sama žena umjesto što skrušeno prihvata preovladjujući sistem vrijednosti?
"Svaki pojedinac treba da se pita šta ja treba bolje i više da uradim za svoj život da bih više poštovao sebe a onda ću i druge jer ne mogu ja ako ne poštujem sebe, ako sebe ne smatram vrijednom u bilo kom smislu intelektualnom, polnom, nacionalnom, vjerskom ili već ne znam kakvom, onda ne mogu poštovati ni druge ljude niti imati taj odraz poštovanja prema drugoj osobi", kaže psiholškinja Maruška Drašković.
