Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora bez zaštite svjedoka


Sedište Saveta Evrope, 09. maj 2010.
Rezolucijom Savjeta Evrope o zaštiti svjedoka, ova institucija je obavezala zemlje bivše Jugoslavije da istraže sve slučajeve zastrašivanja, prijetnji i napada na svjedoke u slučajevima ratnih zločina i krupnog kriminala.

Tako je autor Rezolucije Žan Šarl Gardeto za primjer naveo slučaj ključnog svjedoka za slučaj deportacije izbjeglica Muslimana i Srba iz 1992. godine Slobodana Pejovića koji je pod stalnim pritiscima i bez zaštite domaćin institucija.

Da li je problem u nedostatku zakona o zaštiti svjedoka ili izostanku primjene postojećih zakona?

Crna Gora ima vrlo dobru zakonsku regulativu u oblasti zaštite svjedoka, ali je u slučaju Slobodana Pejovića ključnog svjedoka u slučaju deportacije izbjeglica Muslimana i Srba iz 1992. godine koji je naveo Žan Šarl Gardeto predstavljajući Savjetu evrope rezoluciju o zaštiti svjedoka u slučajevima ratnih zločina i krupnog kriminala, da se ti zakoni ne sprovode u praksi.

Napadi na Pejovića i njegovu imovinu traju od 1992. godine kada je govorio o masovnim ubistvima izbjeglica koje su crnogorske tadašnje vlasti deportovale tokom rata u Bosni i Hercegovini gdje je veliki broj i likvidiran.

"Napadi na mene traju još od 1992. godine još odkada sam saznao da su ti ljudi pobijeni tamo jer u maju, dok je bila deportacija, niko nije mislio da će se njima desiti to što se desilo. Ja sam nekih 15 do 20 dana kasnije saznao za to i javno sam to iznosio pred kolegama i rukovodstvom u Centru bezbjednosti. Javno sam to iznosio, međutim u Crnoj Gori tada nije bilo medija koji bi to objavili. Tek negdje 1997. ili 1998. godine bila je jedna novinarka iz Amerike i prvi put sam to rekao za jedan strani medij, a za domaći prvi put, mislim da je bila 2000. godina - za tadašnji radio Free Montenegro i onda je to reemitovala Slobodna Evropa i mediji u regionu. 1992. godine počelo je moje stradanje, negdje od juna", kaže Pejović.

Svih ovih godina Pejović je bio suočen sa napadima i uništavanjem njegove imovine i prijetnjama, što je zabilježenio u izvještajima Inicijative mladih za ljudska prava koja je ukazivala da je zaštita svjedoka Pejovića izostala, a posebno brza i efikasna istraga i potraga za napadačima, kaže Milan Radović aktivista inicijative.

"Ova rezolucija koju je Gardeto pripremio je jedan realan pokazatelj stanja u Crnoj Gori i na Balkanu u kakvom smislu egzistiraju i funkcionišu svjedoci i zbog toga u Inicijativi mislimo da se ova rezolucija u poptunosti mora primijeniti u Crnoj Gori", kaže on.

Spriječiti sve slučajeve zastrašivanja

Zakonikom o krivičnom postupku je predviđen veći broj vrsta zaštite svjedoka, zatim postoji poseban zakon o zaštiti svjedoka i njemu bliskih lica, postoji posebna komisija koja vrši procjenu stepena zaštite svjedoka koja procjenjuje potreban stepen socijalne, psihološke i materijalne zaštite i premještanje svjedoka na drugu lokaciju, a uprava policije ima posebnu jedinicu koja izvršava te odluke komisije.

Međutim, izvršna direktorka organizacije Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević kaže da se izostankom primjene zakona o zaštiti svjedoka šalje loša poruka budućim potencijalnim svjedocima.

"Ovdje se postavlja pitanje zašto tužilaštvo nije ustalo u zaštitu svog svjedoka? Slobodan Pejović je u to vrijeme bio već prvi ili drugi na listi svjedoka koji su bili potrebni tužilaštvu za taj postupak, bar prema optužnici koju su sami podnijeli sudu. Dakle, šta mogu da očekuju drugi ljudi koji se još nijesu osokolili da izađu i daju neke informacije kada svjedoci koje tužilac sam proglasi kao važne ne dobijaju blagovremenu efikasnu zaštitu", naglašava ona.

Slobodan Pejović pored slupanog stakla na svojim kolima, 12. novembar 2009.
Komentarišući moguće efekte rezolucije Savjeta Evrope o zaštiti svjedoka, Slobodan Pejović pretpostavlja da će to zaustaviti napade na njega, ali da neće prestati pokušaji njegove diskreditacije.

"Ova vlast jedino sluša međunarodne institucije. Vjerovatno će prestati sa napadima, ali će krenuti podmuklo i perfidno sa diskreditacijama ili kompromitacijom", kaže on.

Rezolucije Savjeta Evrope se odnosi na zaštitu svjedoka, obavezu zemalja članica SE da sarađuju u procesuiranju ratnih zločina kao i na pomirenje i politički dijalog zemalja bivše Jugoslavije.

Žan Šarl Gardeto je pozvao u tom dokumentu vlasti zemalja regiona da temeljno istraže sve slučajeve zastrašivanja, prijetnji i napada na svjedoke i da ih zaštiti prije, tokom i nakon svjedočenja u slučajevima ozbiljnog kriminala.

Tea Gorjanc Prelević kaže da je veoma važno da Crna Gora bude predmet pažnje Savjeta Evrope iako je kancelarija te institucije ukinuta u Crnoj Gori.

"Što se tiče same rezolucije i aktivnosti Gardeta, mislim da je ona vrlo važna jer nam pokazuje da iako ovdje više SE nema kancelariju u Crnoj Gori i bez obzira što je ukinut najviši stepen monitoringa za Crnu Goru mi i daljemo stajemo država članica SE i itekako ćemo biti predmet njihove pažnje i sada i ubuduće", zaključuje Gorjanc.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG