Dostupni linkovi

Nacrt zakona o elektronskim medijima kojim će se propisivati način dodjele frekvencija, reklamiranje na javnim servisima i druge aktivnosti toliko je nejasan da dovodi u pitanje opstanak komercijalnih emitera i nezavisnih elektronskih medija u Crnoj Gori. U dijelu medija smatraju da je nacrt namjerno nejasan kako bi elektronski mediji, prolazeći kroz administrativne barijere, bili potpuno finansijski iscrpljeni.

Dvogodišnja agonija kroz koju prolazi nezavisna Televizija "Vijesti" zbog neraspisivanja tendera za dodjelu frekvencija vjerovatno će se nastaviti i narednih mjeseci, koliko će još trajati rasprava o novom zakonu o elektronskim medijima, pribojava se direktor Televizije "Vijesti" Slavoljub Šćekić, komentarišući niz nejasnoća koje se nalaze u novom zakonu. Zakon o elektronskim medijima o kojima se prethodnih dana govorilo i u medjiima i na okruglom stolu je, prema mišljenju Šćekića, smišljeno nejasan i ima za cilj dalje gušenje elektronskih medija. Prema zakonu, Vlada će prenijeti sopstvenu odgovornost za gušenje elektronskih medija na regulatorne agencije koje Šćekić naziva parazitskim:

"To su ustvari te parazitske organizacije koje troše pare nas poreskih obveznika da bi primile metak za nekog ko bi to po logici stvari trebalo da uradi. Kada pogledate zakone po kojima oni funkcionišu, tu se pojavljuje jedan problem, oni nizašto ne odgovaraju. Ako te agencije naprave neku grešku ili neku glupost ili neku štetu za tu štetu niko ne odgovara jer tim zakonima nijesu predviđene sankcije za njih nego su samo predviđene sankcije za one na koje oni ukažu prstom i kojima oni presude. To je prosto jedna oaza za smještaj ljudi koji nemaju potrebe da budu odgovororni i to je potpuno naopako u odnosu na nešto što je evropska praksa, iako se u svom ovim stvarima ljudi pozivaju na evropsku praksu."
Suštinski problemi Nacrta zakona o elektronskim medijima su komplikovana i nejasna procedura dobijanja frekvencija, dodatno favorizovanje lokalnih i državnih i javnih servisa, tvrdi Mandić.


Suštinski problemi Nacrta zakona o elektronskim medijima su, prema riječima Slavka Mandića, predsjednika Asocijacije komercijalnih emitera, komplikovana i nejasna procedura dobijanja frekvencija, dodatno favorizovanje lokalnih i državnih i javnih servisa u odnosu na komercijalne medije na nečin što javni servisi i pored novca koji dobijaju iz budžeta imaju pravo da praktično neograničeno emituju reklame u praim tajmu:

"Potpuno je jasno da se forsira jedan vid medija koji ne poznaje svijet. I zemlje u okruženju su radile sve da profesionalizuju medije, da ih učine nezavisnim, da ih ne vežu za politiku jer sada vidimo kako izgleda, jer ako jedinica lokalne uprave izdvaja značajna sredstava onda budite uvjereni da oni imaju itetako uticaja na medijsku politiku te kuće."


Dodatno pojašnjenje favorizovanje javnog servisa daje Slavoljub Šćekić:
Javni servis već dobija novac od države i oni će tim novcem da kupe, pošto se ne mogu pohvaliti sa nekom sopstvenom snažnom produkcijom, komercijalne programe, navodi Šćekić.


"Oni već dobijaju novac od države i oni će tim novcem da kupe, pošto se ne mogu pohvaliti sa nekom sopstvenom snažnom produkcijom, komercijalne programe. Te komercijalne programe će da emituju u praim tajmu, u periodu između 18 i 22 sata i da od oglašivača uzimaju ogromne novce koje bi po logici stvari, kada već oni uzimaju novac iz budžeta, trebalo da pripadnu ostalim komercijalnim emiterima u tom periodu."


Za Ranka Vujovića, direktora Udruženja elektronskih medija, ključni problem upravo predstavlja dodjela frekvencija:

"Sada se stvaraju pravno formalni i zakonski uslovi da može da se raspiše tender za frekvencije po usvajanju Zakona o elektronskom medijima, ali nejasno je i kada se pogleda Zakon o elektronskim komunikacijama i kada se pogleda nacrt Zakona o elektronskim medijima kao će izgledati tender za frekvencije."


Odgovarajući na pitanje da li će Vlada i ministarstvo usvojiti dio sugestija i kritika koje su se čule prethodnih dana na račun zakona o elektronskim medijima pomoćnik ministra Željko Rutović kaže:

"Ono što zaista može ohrabriti jeste da osnovne postavke na kojima funkcioniše zakon o elektronskim medjiima nijesu udarile u temelje takvom zakonskom rješenju. Sve ostalo je zaista otvoreni panel na kojem mi izražavamo spremnost, jedan otvoreni transparentni proce. Javna rasprava će sa nastaviti i u septembru. Već za par dana nas očekuje druga runda, nakon toga treća i zaista treba u jednoj racionalnoj atmosferi iznijeti sve te argumente."
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG