Dostupni linkovi

Vrućine i suša ostaviće višestruke posljedice


U ljetu su uživali turisti, crnogorska obala
Dugom toplom ljetu u Crnoj Gori se nazire kraj. Meteorolozi za ponedjeljak najavljuju pad temperature i nestabilno vrijeme, ali će se u nedjelju navršiti tačno sto tropskih dana u nizu, od kojih je u Podgorici, veliki dio premašivao 35 stepeni.

Žitelji Podgorice ovih dana udišu vazduh zagađen dimom od okolnih požara, koji uslijed visokog atmosferskog pritiska ne može da se vine u nebo, pa se u nedostatku vjetra i kiše gomila na području glavnog grada Crne Gore.

Nadležne službe su ustanovile da ugljen monoksida i, štetnih po zdravlje, lebdećih čestica koje nastaju gorenjem, u vazduhu ima značajno više od normalnog.

Institut za javno zdravlje je predložio preventivne mjere radi smanjenja izloženosti zagadjenom vazduhu: izbjegavanje dužeg boravka na otvorenom prostoru i mjestima zagadjenim duvanskim dimom, kao i većih fizičkih aktivnosti, dok se pušačima savjetuje smanjenje ili prestanak pušenja.
Vodostaj će do daljeg ostati na rekordno niskom nivou, što će se odraziti i na manjak u proizvodnji električne energije.

"Promjene u sastavu vazduha najviše utiču na osobe sa respiratornim oboljenjima poput astme i bronhitisa i srčane bolesnike koji se moraju strogo pridržavati propisane terapije i instrukcija izabranog ljekara", upozoravaju u Institutu za javno zdravlje u kom naglašavaju da su djeca osjetljivija, jer su fizički aktivnija i provode više vremena na otvorenom.

Direktor podgoričkog Doma zdravlja, doktor Nebojša Kavarić apeluje na građane da se pridržavaju preporuka.

"Građani inače zbog visokih temperatura izbjegavaju izlazak tokom dana, praktično do nekih ranih jutarnjih sati, sem oni koji moraju da rade. Izbjegavanje kontakta sa zagađivačima koji mogu ući preko repsiratornih organa je jedna od osnovnih preporuka Instituta za javno zdravlje i naravno preporuka koju mi uvijek dajemo je da ako bilo ko od građana osjeti bilo kakve zdravstvene tegobe mimo uobičajenih, koje oni na laički način povezuju sa dimom, najkraći je put da se javi u Dom zdravlja, svom izabranom ljekaru", kaže doktor Kavarić.

Štete i u proizvodnji hrane

Akutni problem dima u vazduhu je jedna od posljedica dugotrajnih visokih temperatura i nedostatka padavina. U Hidrometeorološkom zavodu kažu da je u posljednjih osam mjeseci palo upola manje kiše od prosjeka. Vreo i suv period će, osim trenutnih nevolja, zasigurno proizvesti značajne štete.

Proizvodnja hrane će biti među prvim žrtvama.

"Svi oni poljoprivrednici koji nemaju riješen sistem za navodnjavanje imaju ogroman
Pšenica, ilustracija
pad prinosa tako i kvaliteta i čak gubitka velikog dijela roda. To je nešto što ljudi do sada nijesu posmatrali kao da kažem stalnost, nego kao eskcesnu pojavu i neki su svjesno išli na to da ova godina neće opet biti tako sušna kao nekada što je bilo. Međutim, ovo sada postaje pravilo i mora se definitivno uzeti da će svaka godina ili većina od 10, ako ne svaka biti ovakva. Dakle, mi moramo računati na sisteme za navodnjavanje kao uslov proizvodnje, pogotovo u mediteranskom dijelu Crne Gore", kaže potpredsjednik Unije poslodavaca za sektor poljoprivrede Željko Vidaković.

Meteorolozi od ponedjeljka, 19. septembra najavljuju pad temperature i nestabilno vijeme sa kišom, međutim, ipak napominju da, prema sada poznatim parametrima, još uvijek ne treba očekivati poboljšanje hidrološke situacije, pa će vodostaj crnogorskih rijeka i jezera, do daljeg, ostati na rekordno niskom nivou.

To će se svakako odraziti i na manjak u proizvodnji električne energije koji, suprotno laičkom mišljenju, neće biti moguće "ispeglati" kada poslije suše navale prekomjerne padavine.

"Nije to sada slučaj sa energetikom, sada nemamo pa će doći, pa ćemo napuniti akumulacije, pa ćemo potrošiti i tako dalje. Mi već uvozimo električnu energiju a građani će da plaćaju veću cijenu uvezene energije. Ali da imamo akumulacione prostore gdje smo dovoljno akumulirali vode onda kada je upravo bilo padavina, to je već nešto drugo. U Crnoj Gori imamo peridoe kada imamo obilje padavina i dug jedan period, a vidimo i sada, koji se iz godine u godinu sve drastičnije odražava na to a to je period kada nema padavina. Nije tačno da mi peglamo kada imamo jer mi nemamo dovoljno akumulacionog prostora da te padavine koje se izliju na površinu Crne Gore akumuliramo, na žalost", navodi hidrolog Slavko Hrvačević.
XS
SM
MD
LG