Dostupni linkovi

Vlada vratila kredit Željezare Nikšić


Sindikalci Nikšićke Željzare, oktobar 2010
Crnogorska Vlada je platila 26,3 miliona eura Credit Suisse banci, na ime neotplaćenog kredita nikšićke Željezare, glasi zvanična informacija. Portparol Ministarstva Marija Radenović je, za naš Radio rekla da je novac uplaćen u srijedu.

"Vlada je juče uplatila ovu svoju obavezu koju je imala u skladu sa ugovorom o garanciji. Podsjetiću vas da je 15. aprila Privredni sud pokrenuo stečajni postupak protiv Željezare Nikšić i time je rješenjem bio ostavljen rok od 30 dana da povjerioci prijave svoja potraživanja. Kako Željezara Nikšić nije ispunila svoje obaveze, nas je švajcarska banka 17. maja obavijestila da Željezara nije ispunila svoje obaveze i da smo mi u obavezi plaćanja u skladu sa, kao što sam rekla, ugovorom o garanciji. Tako je Ministarstvo finansija 18. maja izmirilo ovu obavezu prema Credit Suisse banci", navodi Marija Radenović.

Poslanik opozicionog Pokreta za promjene Zarija Pejović kaže da građani Crne Gore sada plaćaju visoku cijenu privatizacionog aranžmana Željezare sa MNSS-om, te da se u ovom poslu naslućuju elementi organizovanog kriminala.

"U svakom slučaju moramo reći da je država oštećena. Sa druge strane, država se zadužuje po jako nepovoljnim kamatnim stopama, kroz euro obveznice. Na drugoj strani plaća ovakve garancije, pri čemu građani Crne Gore ne znaju šta je suštinski Vlada platila. Jer mi ne znamo na koji način su ta sredstva upotrijebljena i možemo reći da zaista imamo jednu potpunu konfuziju ali u svakom slučaju konfuziju u kojoj građani plaćaju prilično visoku cijenu nečijeg neuspjelog biznisa, mada sve ovo liči zaista na oblik i organizovanog kriminala", kaže Pejović.

Garancije za kredite 12 posto BDP-a

U Ministarstvu finansija u četvrtak zbog, kako nam je rečeno, kratkoće roka nije bilo moguće dobiti informaciju - na šta je utrošeno pozajmljenih 26 i po miliona eura.U nevladinoj organizaciji MANS upravo to smatraju ključnim pitanjem.

Protesti radnika Željezare Nikšić, oktobar 2010
"Prvo – na šta je utrošeno tih 26 miliona i šta je od njih kupljeno? Drugo- na šta se utrošeni ostalih 60 miliona eura koje MNSS i Recupero, firma povezana sa njima, i dan danas potražuju od Željezare. U tom smislu mislim da je zaista bila obaveza i dužnost Vlade da nam konačno odgovori gdje su se desile te investicije, ako su se desile? Da nam konačno odgovori kako je to moguće da vlasnik Željezare sam sebi pod kamatu pozajmljuje novac, umjesto da u Željezaru ulaže i investira onako kako se obavezao ugovorom o privatizaciji", pita direktorka MANS-a Vanja Ćalović.

Podsjetimo. Vlada je najviše garancija odobrila prošle i pretprošle godine, a samo za KAP je prije dvije godine garancija kod mađarske OTP banke bila skoro 50 miliona eura. Prošle godine garancija je iznosila 22 miliona kod Deutsche Bank i 60 miliona eura kod VTB banke.

Za pomooć malim i srednjim preudzećima država je kod Evropske investicione banke dala garancije na preko 90 miliona eura, od čega su komercijalne banke, preko kojih ide novac, do sada povukle 56 miliona.

Kod Njemačke razvojne banke - KFW, garancije za Erste banku,
"Kako je moguće da vlasnik Željezare sam sebi pod kamatu pozajmljuje novac, umjesto da u Željezaru ulaže i investira onako kako se obavezao ugovorom o privatizaciji", pita direktorka MANS-a Vanja Ćalović.

2009. su iznosile 15 miliona, a za NLB Montenegro banku - 16 miliona eura.

Ukupan iznos državnih garancija za kredite iznosi oko 380 miliona eura, što je oko 12 posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno, 30 posto ukupnog javnog duga. Od toga je najviše, preko 130 miliona usmjereno za podgorički Kombinat aluminijuma.

Željezarin kredit od 26 i po miliona eura, koji je Vlada upravo otplatila je na nivou 2 posto crnogorskog bruto domaćeg proizvoda. Taj novac je trebalo da vrati strani investitor koji, umjesto toga, sada traži još novca.

"Sada vlasnici Željezare i sa njima povezane kompanije potražuju od te iste Željezare još dodatnih 60 miliona i da bi u tom smislu morao da se nađe neko ko je odgovoran u državi i ko je dozvolio da se nešto takvo desi jer ugovorom o privatizaciji ta kompanija je trebalo da investira u Željezaru, da u određenom periodu čak i poveća broj zaposlenih i da obezbijedi modernizaciju te fabrike a završili smo sa navodnim strateškim partnerom koji je Željezaru doveo do stečaja i koji, mimo 60 miliona koje još traži da isisa iz Željezare iz budžeta je nama građanima maltene oteo 26 miliona eura", zaključuje Vanja Ćalović iz MANS-a.
XS
SM
MD
LG