Dostupni linkovi

Vlada uvela štednju


Premijer Milo Đukanović
Premijer Milo Đukanović

Iako je globalna ekonomska kriza do Crne Gore stigla još prije nekoliko mjeseci, Vlada je usvojila mjere štednje. Smanjiće se izdaci za reprezentaciju, službena putovanja, kupovinu automobila, namještaja i računara. Kao razlog za smanjenje javne potrošnje navedeno je prilagođavanje krizi i smanjenje priliva novca u državnu kasu.

Crnogorska Vlada je uvela mjere štednje zbog smanjenih budžetskih prihoda i nastojanja da se prilagodi periodu krize. Juče je usvojen set mjera koje će smanjiti javnu potrošnju, među kojima su: smanjenje izdataka za reprezentaciju i putne troškove, zabrana kupovine automobila i kompjutera, a obustaviće se i sklapanje novih ugovora sa raznim savjetodavcima i tenderi za investiciono održavanje. Vlada namjerava da ubuduće prištedi i na gorivu i telefonskim impulsima.


Mjere su pozitivne, smatra izvršni direktor Montenegrobiznis alijanse Darko Konjević, koji kaže da je sada samo pitanje - kako će se te mjere primijeniti, i kakav će biti njihov efekat na ukupna ekonomska kretanja:

"To je logičan potez, jer ako imate sporiji priliv u budžet, morate imati i ograničenje trošenja, ili veća zahvatanja, što u obliku većih poreza i ostalih taksi, što bi u ovom trenutku bilo pogubno za crnogorsku ekonomiju. Dobro je što nije došlo do povećanja u međuvremenu javne potrošnje i ostala na nekom prilično niskom nivou u proteklih nekoliko godina, a što se tiče u budućenosti on može da bude stimulans da se ta potrošnja i narednih dana i godina kada država izađe iz krize, odnosno kada ekonomija izađe iz krize, ostane na nižem nivou."

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da dimenzije krize nijesu dobro procijenjene, te da je mjere štednje trebalo uvesti ranije:

"Ono što je sada definitivno jasno je da se u Crnoj Gori nije dobro procijenila niti dubina, niti domašaj krize. Istini za volju, teško ih je bilo i predvidjeti. U svakom slučaju sada se već prave određene mjere koje bi trebalo da prvenstveno daju rezultat u likvidnosti, da se održi likvidnosti i stabilnost finansijskog sektora što je u ovom trenutku po meni najvažnije i najvažniji kratkorični cilj."

Potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić je, obrazlažući Vladine mjere, rekao da sve potrošačke jedinice treba da Ministarstvu finansija dostave plan minimuma potrošnje za narednih nekoliko mjeseci. Vlada je preporučila i lokalnim samoupravama da takođe naprave sličan plan štednje. Lukšić je rekao i da je trenutno ostvaranje budžeta od 75 do 80 odsto, te da to upućuje na potrebu adaptiranja ponašanja svih u Vladi. Predstavnici opozicije ne osporavaju potrebu uvođenja štednje unutar državnog aparata, ali imaju određene primjedbe.


Funkcioner Pokreta za promjene Branka Bošnjak kaže da bi se, ukoliko bi se ove mjere dosljedno primijenile, obezbjedile značajne uštede, ali da ipak sumnja da se radi o, prije svega, predizbornom potezu:

"Smatram da je ova kriza koju su oni priznali, ozbiljnija nego što se mislilo, ali izražavam sumnju da će oni, baš tako lako, zategnuti kaiš, i tako lako se odreći ovih privilegija na koje su navikli. Mislim da se ipak ne radi o zanemarljivim sredstvima, jer to njihovo rasipničko ponašenje, trošenje para za reprezentacije, korišćenje službenih automobila u velikoj mjeri u privatne svrhe što mogu građani i da vide, jer se po CG registracijama vidi da se radi o službenim vozilima. Dovoljno je da se pogleda ulicama Podgorice, pa da se vidi koliko se tih kola popodne vozi, da bi se uočilo koliko se zloupotrebljava taj položaj."

Funkcioner Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović koji kaže da je restrikcije trebalo primijeniti ranije smatra da bi Vlada pored upravo usvojenih trebalo da primijeni i dodatne mjere:

"Naravno da se mjerama štednje ne počinje onda kada je kriza. To je trebalo uraditi definitivno mnogo ranije i bilo bi efekata. Sada je pitanje kakvi će biti efekti i jednostavno uz ove mjere koje smo čuli od ministra Lukšića sugerišu da bi moglo da se razmisli još o nekim mjerama poput ograničavanja maksimalnih plata u privrednim društvima gdje je država većinski vlasnik, poput obustave davanje kredita ili podrške za kupovinu takozvanih kadrovskih stanova funkcionerima i niz drugih mjera."

XS
SM
MD
LG