Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crnogorske vinarije na tržištu EU


Crno vino, ilustrativna fotografija
Proces pristupanja Evropskoj Uniji, za svaku zemlju znači prilagodjavanje toj zajednici koje se odvija na više nivoa.

Kao jedna od oblasti koja je za EU naročito osjetljiva je proizvodnja vina, pa se postavlja pitanje - koje promjene i nova ograničenja očekuju male vinarije, odnosno, proizvodjače alkoholnih pića.

Najveći proizvodjač vina u Crnoj Gori je kompanija Plantaže, koja proizvodi nekoliko vrsta vina, od kojih je najpoznatiji Vranac, dobro poznat brend, afirmisan još u vrijeme šestočlane Jugoslavije.

U međuvremenu, u Crnoj Gori je stasalo više malih, privatnih vinarija, odnosno, proizvodjača alkoholnih pića, koji nastoje da opstanu i zauzmu što veći dio tržišta.

Iako bi, u svjetlu evropskih integracija, bilo logično očekivati da će proces pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji, malim vinarijama i destilerijama nametnuti mnoštvo problema zbog visokih standarda u proizvodnji, skladištenju i transportu, domaći vinari kažu da su vodeći proizvodjači odavno svoje poslovanje uskladili sa evropskim, a da je i država, ovu oblast blagovremeno regulisala.
Bulatović: Svi vinari koji žele da plasiraju svoje vino na tržište dužni su da budu upisani u registar proizvođača grožđa i vina i da dobiju rješenje kojim se dozvoljava puštanje vina u promet.

"Mi ispunjavamo sve uslove neophodne za nastup na evropskom tržištu", kaže Milenko Sjekloća, vlasnik jedne od vodećih privatnih vinarija u Crnoj Gori, koji ipak nije bezbrižan.

"Ja se plašim da smo mi, mali vinari sa vrhunskim kvalitetom, sa prirodnim vinom, sa dosta skromnim finansijskim i drugim mogućnostima ugroženi od tog velikog tržišta i od velikih proizvođača koji mogu sada biti prisutni na bilo kojem dijelu zemaljske kugle", kaže on.

Po svemu sudeći, strahovanja vlasnika malih privatnih vinarija su opravdana. Pomoćnik ministra poljoprivrede Branko Bulatović, za RSE kaže da ne postoji način zaštite administrativnim mjerama.

"Svako vino ima svoju klijentelu i to pitanje uređuje tržište. Imate regulativu EU koja garantuje slobodan protok roba i suluga. Takođe, osnovni principi Svjetske trgovinske organizacije to garantuju. Dakle, ne postoji nikakav način da se administrativnim mjerama štitimo od uvoza stranih vina", kaže Bulatović.

Zaštitne mjere

U informativnoj dokumentaciji hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, ipak stoji da se zaštitne mjere od prekomjernog uvoza mogu uvesti, ali samo u slučaju kada uvoz izaziva štetu domaćoj proizvodnji ili prijeti nanošenjem ozbiljne štete, ali to se mora i konkretno dokazati.

Iako sa aspekta konkurencije, priključenje Evropskoj Uniji, za male domaće vinarije vjerovatno neće predstavljati veliku promjenu, jer je Crna Gora i sad potpuno otvorena ekonomija.

Medjutim, Andro Tomić, hrvatski enolog i vinogradar ipak ima prijedlog za pariranje snažnoj konkurenciji. Ovo rješenje je primjenjivo, izmedju ostalog i zato što ne spada u administrativne mjere.

"Sada je problem koji mi imamo problem velike rasparcelisanosti . Vi u Crnoj Gori imate "13. jul" koji je vrlo dominantan, ali vrlo vjerovatno kod individualnih proiozvođača imate isti problem koji ćemo sjutra imati i mi, zapravo mi ga već imamo u Dalmaciji – velika rasparcelisanost i nemamo vinogradara koji imaju 10, 15 ili 20 hektara i koji stvaraju jednu proizvodnu snagu. To su ti mali podrumi koji imaju mogućnost jače afirmacije, stvaranje brendova. Mi to kao država nijesmo uspjeli ukrupniti posjede i stvoriti veći broj kvalitetnih malih proizvođača", naglašava Tomić.

Čovek tokom berbe grožđa, ilustrativna fotografija

Evropska odluka, koja je skoro dobila dimenzije mita, da je u EU zabranjeno povećanje ukupne površine pod vinogradima, odnosno, mogućnost podizanja novih zasada isključivo u srazmjeri sa raskrčenim starim vinogradima je, prema podacima crnogorskog Ministarstva poljoprivrede, u medjuvremenu ukinuta, pa ta vrsta ograničenja više ne postoji.

Ipak, promjena i novih ograničenja će sigurno biti. Na ovim prostorima je uobičajeno da domaćin sam pravi vino ili rakiju za svoje potrebe, ali i da ga prodaje. Na pitanje - da li će, uvodjenjem evropskih propisa, ova tradicija biti ukinuta, odnosno, da li će posjedovanje kazana za pečenje rakije i proizvodnja i prodaja vina u domaćoj radinosti, biti zabranjeni, Branko Bulatović pomoćnik ministra poljoprivrede kaže da svi vinari koji žele da plasiraju svoje vino na tržište dužni su da budu upisani u registar proizvođača grožđa i vina i da dobiju rješenje kojim se dozvoljava puštanje vina u promet.

"Za razliku od vina alkoholna pića namijenjena tržištu mogu da proizvode samo pravni subjekti. Fizičkim licima je dozvoljena proizvodnja alkoholnih pića ali samo za svoje potrebe. Dakle, oni mogu da posjeduju svoje kazane", zaključuje Bulatović.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG