Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Odluka Ustavnog suda o primanjima funkcionera očekivana


Nakon što je Ustavni sud proglasio neustavnim dio zakona o primanjima i zaradama državnih i javnih funkcionera kojim je politička elita imala privilegovan status prilikom odlaska u penziju, predstavnici partija i predlagači tog zakona smatraju da je na odluku Ustavnog suda uticao pritisak javnog mnjenja.

Proglašavajući neustavnim više odredbi Zakona o primanjima državnih i javnih funkcionera Ustavni sud je, između ostalog, saopštio da privilegovane penzije državnih funkcionera moraju biti srazmjerne ekonomskim prilikama u zemlji, odnosno ne smiju nesrazmjerno odstupati od prosječne penzije. Zato, prema mišljenju Ustavnog suda, odredbe koje govore o visini penzija državnih i javnih funkcionera nije moguće proglasiti legitimnim.

Ovo je ukratko dio izrečenih stavova Ustavnog suda o zakonu prema kojem je javnim funkcionerima, kao privilegovanoj kategoriji, spuštena starosna granica propisana Zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju i promijenjen način obračuna penzija koje se u njihovom slučaju kreću od 700 do 1200 eura, a koje su od tri do pet puta veće od prosječnih crnogorskih.

Komentarišući odluku Ustavnog suda, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da je očekivao ovakvu odluku Ustavnog suda kojom su neustavnim proglašene ključne odredbe Zakona o primanjima javnih funkcionera jer se, između ostalog, u javnosti, kako je rekao, vodila kampanja protiv tog zakona:

Miodrag Vuković
"Neću da kažem da je atmosfera uticala na obrazloženje, na argumente kojima se vodio Ustavni sud, naprotiv, ali ni to ne treba izostaviti kada se stavi jedna objektivna priča, istina o tome kako je i zašto donijet taj zakon, kako i zašto je na njega poslije nekih godina dana krenula lavina optužbi, na kojim je argumentima Ustavni sud zasnovao odluku da su pojedine odredbe tog zakona neustavne i da ih je ukinuo i da prestaju da važe od momenta donošenja odluke Ustavnog suda."

I predsjednik Odbora za ustavna pitanja Džavid Šabović takođe smatra da je negativan odnos javnosti prema zakonu koji reguliše privilegije javnih i državnih funkcionera uticao na odluku Ustavnog suda:

"Ova odluka je gotovo u potpunosti očekivana, imajući u vidu pritisak javnog mnjenja, posebno u posljednje vrijeme preko medija i riječi koje su dolazile od pojedinaca. Kakav će sljedeći korak biti ne znam, to ćemo tek vidjeti, ali pomalo kada bih htio da budem maliciozan, ali neću pokušati da budem, pitam se kakva bi bila odluka Ustavnog suda da smo u tom zakonu pobrojali i sudije Ustavnog suda."


Blagota Mitrić
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić, koji je nedavno ocijenio Zakon o primanjima državnih i javnih funkcionera nelegitimnim, sada ocjenjuje odluku Ustavnog suda ispravnom, ali ujedno smatra da će proglašenje neustavnim dijela zakona predstavljani i mrtvo slovo na papiru:

"Ona predstavlja mrtvo slovo na papiru, jer do stupanja na snagu te odluke može da prođe tri mjeseca i možda i više. Vrijeme procedure oko štampanja odluke, redakture, potpisivanja, slanja Službenom listu, čekanju u Službenom listu na objavljivanje itd, tako da za to vrijeme postoji jedna mala političko pravna igra đe ti dopisani koji nijesu dobili penzije da mogu da ostvare, a mrtvo je slovo na papiru zato što su oni ostvarili pravo na penziju i ta ih se odluka uopšte ne dotiče. Sve u svemu, ja mislim da je u formalno pravnom smislu to dobro, to je ipak pobjeda pravna nad politikom, ali jedna klasična Pirova pobjeda."


Više od 100 funkcionera i bivših poslanika je do sada podnijelo zahtjev za dobijanje privilegovanih penzija na koje odluka Ustavnog suda neće uticati, osim u slučaju da se obavi revizija. Odgovarajući na pitanje kakvi će biti dalji potezi parlamenta, Miodrag Vuković kaže da postoji više opcija i jedna od njih je da se promijene odredbe koje su proglašene neustavnim i naglašava da se mora riješiti radni status poslanika:

"Kada poslije dva, tri ili više mandata ne budu više poslanici kako će se vratiti na staro radno mjesto, gdje će se zaposliti, da li su to ljudi koji mogu računati na adekvatnu radno statusnu kompenzaciju."
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG