Dostupni linkovi

Univerzitet Crne Gore na finansijskom ledu


Pravni fakultet u Podgorici, foto: Savo Prelević
Konsultacije premijera Igora Lukšića sa predstavnicima državnog i dva privatna univerziteta, održane u srijedu, iznova su aktuelizovale pitanje finansiranja visokog obrazovanja, koje će, kako je nagoviješteno, budućom strategijom visokog obrazovanja, biti definisano po novom modelu.

Odluka Ministarstva finansija da državnoj visokoškolskoj ustanovi uskrati 10 posto od planiranog novca, objavljena je ovih dana, uz sugestiju Ministarstva, da se ta suma može nadoknaditi iz unutrašnjih izvora finansiranja.

U izjavi našem Radiju, pomoćnik ministra finansija Nemanja Pavićević kaže da ovogodišnji budžet obezbjeđuje dovoljno sredstava za funkcionisanje svih institucija, uključujući i Univerzitet.
Fakulteti, kažu u Ministarstvu finansija, ostvaruju i sopstvene prihode od školarina i usluga i ti su prihodi u 2008 i 2009. iznosili oko 25 miliona eura.


"Na Univerzitetu Crne Gore za 2011 planiran je iznos od 13, 5 miliona eura. Međutim taj iznos je manji za nekih milion i 200 u odnosu na 2010. Međutim univerzitetske jedinice ostvaruju sopstvene prihode od školarina i usluga i ti su prihodi u 2008 i 2009. iznosili oko 25 miliona eura. To znači da, ukoliko bi se fakultetske jedinice umjesto statutom propisanih 20 posto ostvarenih prihoda ostvarenih od školarina i drugih prihoda povećali na 30 posto onda bi se obezbijedilo više nego dovoljno novca za funkcionisanje Univerziteta"
, navodi Pavićević.

Rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović smatra da je odluka Ministarstva finansija da ovoj obrazovnoj ustanovi smanji finansiranje za 10 posto problematična, zbog okolnosti da je Univerzitet, kako kaže, jedini budžetski potrošač koji nedostajuća sredstva mora da nadoknadi iz sopstvenih izvora.

"Ideja upravnog odbora Univerziteta je da se 1,3 milion eura pribavi iz sredstava za investicije, odnosno, gradnju nove zgrade za tri fakulteta"
, kaže Miranović, koji je odgovorio na pitanje - da li to znači da se, do daljeg, odustaje od gradnje nove zgrade u okviru Univezitetskog centra.

"Ne odustajemo nego ćemo taj početak da odgodimo. Jedan dio sredstava će biti dovoljan za početak ali ne i završetak zgrade. Mi ćemo to da odgodimo jer inače kasni dokumentacija vezana za početak za gradnju zgrade na prostoru DUP-a. Pokušaćemo da, nakon što počnemo gradnju i prikupimo dokumentaciju, da tražimo pomoć države ili sponzora koji su spremni tu da nam pomognu"
, kaže Miranović.

Finansiranje privatnih fakulteta


Predstavnici studenata su nezadovoljni zbog odluke Ministarstva finansija da Univerzitetu uskrati 10 posto od, prvobitno planiranih, 13,5 miliona eura.

Predsjednik Studentskog parlamenta Petar Golubović, kritikujući tu odluku, kaže da o novim ulaganjima ne može biti govora, jer novca nema ni za odvijanje nastavnog procesa.
Univerzitet se suočava i sa mogućnošću da se zakonom reguliše raspodjela državnog novca i na privatne fakultete.


"Smatramo da na znanje ne smije da se ukida. Država mora da pazi da se sredstva koja se ulažu obrazovanje dobro isplaniraju i da nikako ne smiju da se smanjuju jer vidimo da društva znanja najbolje prolaze. Vidimo da su države koje ulažu u znanje istovremeno i najjače države"
, navodi Golubović.

Istovremeno sa problemom manjka budžetskog novca, državni Univerzitet se suočava sa mogućnošću zbog koje se, prije pola godine, digla velika prašina, kada je nagoviještena mogućnost da se zakonom reguliše raspodjela državnog novca i na privatne fakultete.

Nakon sastanka sa premijerom Igorom Lukšićem u srijedu, predstavnici univerziteta su nagovijestili nov model finansiranja, koji bi trebalo da definiše buduća strategija visokog obrazovanja, čiji detalji za sad nijesu poznati.

Značajan doprinos razrješenju dileme - da li država treba da finansira privatne fakultete ili ne, mogao bi da bude stav profesora Elektrotehničkog fakulteta Đorđa Jovanovića, koji smatra da se treba ugledati na američki model i umjesto finansiranja univerziteta - kreditirati studente.

"Na primjer, tu je Harvard koji ima 21.000 studenata i kao takav upisuje 4.000 do 5.000 studenata godišnje. Upisna politika nije bazirana na to da li studenti mogu ili ne mogu da plate školarinu koja je vrlo visoka, u Harvardu 40.000 dolara. Najbolji na rang listi dobijaju kredit od države ili samog Harvarda i kada završe studije oni taj kredit vraćaju. To je primjer najbolje visokoškolske ustanove gdje država finansira najbolje studente"
, zaključuje Jovanović.
XS
SM
MD
LG