Dostupni linkovi

Crnogorski turizam ove godine čeka bolja sezona


Porto Montenegro, Ulcinj
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović u intervjuu za RSE kaže kako su na crnogorskoj rivijeri i dalje najviše zastupljeni gosti iz susjedstva, ali da iz godine u godinu raste broj turista iz zapadne Evrope.

RSE: Predsezona je premašila sva očekivanja. Prema zvaničnim podacima, 50% je više turista nego u istom period prošle godine. Kako objašnjavate taj talas turista koji je zapljusnuo Crnu Goru pred početak glavne sezone?

Radulović:
Nije da nismo očekivali da će se desiti ovo što se desilo. Nismo mogli da kažemo tačno u procentima, ali bilo je izvjesno, već početkom ove godine, čak i krajem prošle, da će ova godina biti bolja. Više faktora na to utiče. Kriza, ne znam da li je prošla, meni se čini da nije, ali je očigledno da su se kupci naše robe, kad je turizam u pitanju, presabrali i preračunali i odlučili da ove godine idu i prema Crnoj Gori. Mi smo prošlih godina, 2009. i 2010., koje su bile jako teške, ipak ponešto i uradili, u smislu promocije i u smislu osmišljavanja naše ponude. Sve to je dalo neke rezultate. Možda su i ova dešavanja u okruženju, konkretno mislim na Sjevernu Afriku, malo doprinijela tome. Rezultat je tu.

RSE: Koja je to struktura turista? Odakle dolaze?

Radulović: To je interesantno i to je možda fenomen ove sezone. Dolaze neki koji ranije nisu dolazili. Dijapazon potrošača naše robe se širi i u ovom trenutku i u ovom periodu je najviše zastupljen region. Kada kažem region, to je i Slovenija, pa i Mađarska, raste Albanija. Srbija je bila više prisutna u ovom periodu godine nego prošle godine. Hrvatska je tu, Italija raste značajno. Ono što se već dešava posljednje dvije godine, ove godine se produžava, a to znači da je sve veći broj gostiju iz Francuske, Engleske i Njemačke u predsezoni.

RSE: A šta se to u ponudi Budve promijenilo na bolje? Šta još nije urađeno što je planirano?

Radulović: Mi nemamo puno toga da ponudimo, sem prirodnih ljepota, sem činjenice da smo na sat i po – dva leta od najudaljenijih krajeva Evrope, da smo auto destinacija za turiste iz centralne i jugoistočne Evrope. Što se tiče naše ponude, nije se tu ništa spektakularno desilo, pa da je to razlog što su oni tu. Crna Gora je dosta nepoznata destinacija. Koliko god mi mislili da svako zna gdje je Crna Gora i sve o Crnoj Gori, malo ljudi zna u stvari što je to Crna Gora. Kao
U zadnjih mjesec dana, kada je već bilo vidno da stvari stoje dobro, stalno šaljem poruku da je velika opasnost za Crnu Goru ako sad krenemo da podižemo cijene, kad vidimo da će biti gostiju dovoljno.
primjer i dodatni argument za ovu tvrdnju reći ću da sam prije par mjeseci imao sastanak sa sekretaricom Udruženja turističkih agencija Njemačke, koji će vjerovatno naredne godine održati godišnji kongres u Crnoj Gori (ove godine su u Južnoj Koreji, a prošle su bili u Maroku). U tom razgovoru sam je pitao da li je bila nekada u Crnoj Gori, a ona kaže da nije, da je bila 1982. u Jugoslaviji na odmoru. Pitao sam je gdje je bila, a ona kaže: „U Budvi”. Mislim da to dovoljno govori kao argument kako se o Crnoj Gori malo zna. Mislim da svake godine sve više i više ljudi uspijeva da sazna o Crnoj Gori neke stvari ili da usvoji toliku količinu informacija koje ga animiraju da počnu da razmišljaju da dođu u Crnu Goru. Znati površno o Crnoj Gori, nije dovoljno da vas animira da dođete ovamo. Ali, ako vi znate da Crna Gora ima to što ima, pa to još možete da vidite i slikom, vjerovatno će se naći jedan od deset koji će reći: „E, idem ove godine da vidim što je to tamo”. Crna Gora danas ima ono što je imala juče, ništa više. Možda smo malo pametniji, malo smo realniji i u smislu cjenovne politike.

RSE: Važan aspekt ponude su i cijene. Da li su one na nivou prošlogodišnjih ili ste primijetili da ugostitelji recimo, što je nažalost bila praksa proteklih godina, koriste ovaj neočekivani talas turista kako bi, uvećanjem cijena na brzinu, profitirali?

Radulović: Upravo tako. To je jedna od najvećih opasnosti ove sezone, koja neće proizvesti štetu ove sezone, ali hoće sljedeće. U zadnjih mjesec dana, kada je već bilo vidno da stvari stoje dobro, stalno šaljem poruku da je velika opasnost za Crnu Goru ako sad krenemo da podižemo cijene, kad vidimo da će biti gostiju dovoljno. Mi ćemo ove godine uspjeti da ih prevarimo i da im naplatimo nešto više, nego što realno vrijedi, ali iduće godine za to nećemo imati kome šta da naplatimo. Mislim da tu poruku treba svi da šalju. Čini mi se da dosta ljudi razmišlja na ovom fonu, kao i ja. Konkretno mogu reći za moju kompaniju, pa mogu reći i za CTU, gdje sam predsjednik svih sektora CTU-a, uglavnom smo svi na tom fonu da ove godine ostanemo sa istim cijenama, da idemo na povećanje gostiju sa istim cijenama i da tu tražimo neku šansu za zaradu, a sljedeće godine možda da razmišljamo o nekom sukcesivnom, laganom povećanju cijena, ako bude vrijeme i tržište dozvoljavalo.

RSE: Čini se, bar su tako izjavili neki od turista koji dolaze godinama, da je Budva ove godine umivenija nego ikada, čistija. Da li je moguće zadržati takvu sliku i u glavnoj sezoni, kada broj turista bude premašio hiljade?

Radulović: Vrlo teško. Iskreno rečeno, vrlo teško. Budva je uvijek bila umivena u aprilu, maju i junu, ona je čista krajem septembra i u oktobru, ali u špicu sezone veoma teško, jer to
Plaža u Kamenovu, budvanska rivijera
se tiče i strukture gostiju i strukture naše ponude. Ove godine Crna Gora prvi put izlazi na pravi način sa još jednim novim proizvodom. To je privatni smještaj, kojega smo mi imali svih ovih godina, ali ove godine to je dosta dobro organizovano i na dobar način se nudi. Uglavnom je ta ružna slika prljavštine i smeća proizvod gostiju koji borave u privatnom smještaju. To je teško kanalisati i teško je to organizovati na ovom nivou. Imao sam par puta priliku da razgovaram sa nekim strancima koji su došli u Crnu Goru pa kažu imate smeća. Kažem im da je to pitanje i novca jer ako bi više novca prihodovali, ako bi imali više novca u budžetu, pa dali više za komunalna izdavanja, sigurno bi Budva bila čistija, pa i cijela Crna Gora. Ne samo Budva, nego i cijela Crna Gora, su sigurno znatno bolje uređene, nego što je to bilo prije 10 godina. Siguran sam, ako budemo produžavali sezonu i povećavali prihode od turizma, a pri tom lokalna samouprava i država uspijevale da naplate sve ono što im pripada, da će to stanje iz godine u godinu biti sve bolje.

RSE: Ekolozi sa druge strane govore kako je stanje u ljetnjim mjesecima gotovo katastrofalno, što se smeća tiče. Pogotovo to što u Crnoj Gori, za 20 godina, otkako je postala ekološka država, postoji svega jedna sanitarna deponija. Kako gledate na problem odlaganja smeća? Kako ga riješiti? Govorite o jednoj opciji, međutim problem je sistemski.

Radulović:
Da, sistemski. Tu se sa vama u potpunosti slažem. Mi smo kao narod generalno skloni generalizovanju i predimenzioniranju problema. Ne slažem se da je katastrofalna situacija. Nije tačno. Da, problema ima, ali u drugim zemljama mnogo više nego kod nas, pa niko ne priča da je tako kritična situacija. Da se radi, radi se, ali tu smo opet, originalni naši, niko neće na teritoriji svoje opštine da ima sanitarnu deponiju. Mada je to dobar biznis. I lokalna samouprava i ljudi koji žive na tom prostoru mogu ostvariti dosta dobre prihode, ali to oni, onako ad hock i bez ikakvih argumenata, odbijaju. Moguće su i spalionice, ali to je onda drugi problem jer to možemo izgraditi samo uz pomoć neke direktne strane investicije jer mi toga novca nemamo. Visibiliti plan je pokazao da mi nemamo dovoljno smeća, da bi to bilo održivo, pa to vuče jedno drugo. Sigurno da će se u narednom period morati iznaći neki modus i rješenje jer je ovako stanje neodrživo na duži period. Sad može sezonu za sezonu.Ne bih rekao da se ne radi dosta po pitanju ekologije. Ima nekih značajnih projekata. Recimo, Budva kreće sada u jedan ogromni projekat. To je pročišćavanje otpadnih voda i to radi jedna njemačka firma. Nadam se da će za godinu dvije taj problem biti stavljen ad acta. Imali smo još jedan veliki problem. Nedostatak vode u ljetnjom periodu, koji je direktno uticao na čistoću. Mi ga više nemamo. Sada imamo regionalni vodovod. U tom dijelu mislim da smo napravili jedan veliki iskorak i ne slažem se sa tim koji kažu da je tako loše stanje. Nije dobro, ali nije ni tako loše.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG