Dostupni linkovi

Kako nadomjestiti nedostatak pšenice iz Srbije


Ilustracija
Ilustracija
Vlada Srbije je zabranom izvoza prekršila Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), jer nije konsultovala kolege iz Crne Gore, saopštio je crnogorski minister poljoprivrede Tarzan Milošević.

"Prekršili su Sporazum jer Vlada Crne Gore nije konsultovana, iako su naveli da su konsultovali sve vlade u okviru CEFTA-e"
, saopštio je Milošević.

Crna Gora za sada ima dovoljno pšenice i brašna, a u narednih 15 dana biće nabavljene količine dovoljne za domaće potrebe, saopštio je ministar Milošević.

"Nema strahovanja, ni bojazni da neće biti dovoljno pšenice i brašna. U razgovorima sa predstavnicima mlinarske industrije i distributerima brašna, dogovorili smo da u narednih 15 dana nabavimo količine pšenice i brašna koje će biti sasvim dovoljne za potrebe Crne Gore"
, rekao je Milošević nakon sjednice Vlade u četvrtak.

Srbija, iz koje crnogorski mlinari uvoze većinu pšenice za proizvodnju brašna, zabranila je, zbog neravnoteže u sopstvenim bilansima, izvoz
"Biće veliki problem kako obezbijediti sirovinu zbog toga što smo svi ušli neprimpremljeni u ovaj proces što znači da su zalihe svedene na jedan kratki period", kaže Kalezić.
pšenice i brašna u sljedeća tri mjeseca.

Kada se ima u vidu da je prošlogodišnji rod pšenice desetkovan zbog požara u Rusiji (koja je još ljetos zabranila izvoz) i poplava u srednjoj Evropi, sasvim ubjedljivo zvuči ocjena mlinara da problem više neće biti ni visoka cijena, već raspoloživost robe, odnosno, mogućnost da se pšenica kupi.

Vlasnik i direktor Spuškog mlina Goran Kalezić, za naš program kaže da mlinari raspolažu malim zalihama.

"Biće veliki problem kako obezbijediti sirovinu zbog toga što smo svi ušli neprimpremljeni u ovaj proces što znači da su zalihe svedene na jedan kratki period. Tako da se neko rješenje mora iznalaziti"
, kaže Kalezić.

Da bi država intervenisala, prema neformalnim objašnjenjima iz Vlade, resorno ministarstvo, u konkretnom slučaju Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo da nakon procjene o opasnosti od značajnog poremećaja na tržištu predloži interventne mjere, o kojima odlučuje Vlada.

Za njihovu realizaciju bi bilo zaduženo Ministarstvo ekonomije, čiji portparol Draženka Bećirović, za naš Radio kaže da za ovakve situacije postoji plan.

"Ministarstvo ekonomije je na osnovu Zakona o interventnim nabavkama pripremilo i plan interventnih nabavki u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu. Plan reguliše stanje na tržištu u uslovima ozbiljnih poremećaja a koncepcijski on predviđa definisanje pretpostavljenih zaliha roba za potrebe stanovništva Crne Gore za vrijeme trajanja ozbiljnih poremećaja na tržištu. Odluku kojom se proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu kao i vrijeme trajanja i terotiroiju na koju se odnosi, dakle da li je to cijela teritorija Crne Gore ili samo jedan njen dio donosi Vlada Crne Gore a u slučaju donošenja ove odluke Ministarstvo ekonomije će pristupiti realizaciji Plana interventnih nabavki"
, pojašnjava Draženka Bećirović.

Uposliti proizvođače


Direktor Spuškog mlina Goran Kalezić je rekao da su mlinari već imali određene kontakte sa ministrom poljoprivrede Tarzanom Miloševićem o potezima koje bi trebalo povući da bi se problem riješio.

"Osnovno je da se naši proizvođači uposle. To znači da se ova tri raspoloživa mlina koja postoje u Crnoj Gori, da se uposle i da rade punim kapacitetom a da se obezbijedi da država omogući da obezbijedimo pšenicu i sirovine"
, kaže Kalezić.
Kalezić kaže da mlinari nemaju mogućnost da tolike količine uvezu, kolike su potrebe Crne Gore.


RSE: Da li to znači da država treba da uveze pšenicu a onda da je mlinari otkupljuju od nje?

Kalezić:
To je tehnička stvar kako će država to da postavi ali je definitivno mlinari nemaju mogućnost da tolike količine uvezu, kolike su potrebe Crne Gore. Država bi trebalo da nam pomogne da mi tu pšenicu kupimo.

RSE: Da li ste imali do sada neke kontakte o tome sa Vladom?

Kalezić: Jesmo. Imali smo i imamo kontakte sa gospodinom Miloševićem i on je raspoložen da pomogne. Međutim, sve je pitanje vladine odluke.

Godišnja potreba Crne Gore za pšenicom je, prema nezvaničnim procjenama, oko 100 hiljada tona, odnosno, 70 do 75 hiljada tona brašna.

Crna Gora je do prošle godine pšenicu uvozila iz Rusije, Hrvatske, Mađarske i Srbije čije je, i do tad značajno, učešće u crnogorskom uvozu drastično poraslo nakon prošlogodišnje ruske zabrane izvoza.
XS
SM
MD
LG