Međunarodni dan posvećen slobodnom pristupu informacijama obilježava se uz pitanje da li se ovaj zakon na pravi način primjenjuje. Mišljenja su oprečna. Dok u vladinim institucijama tvrde da je primjena zakona kvalitetna u nevladinim institucijama smatraju da državne institucije blokiraju pristup informacijama.
Cilj obilježavanja Međunarodnog dana prava javnosti da zna je da se ukaže potreba za podizanje svijesti da se ukaže o pravu svakog građanina na pristup informacijama koje su u posjedu Vlade, odnosno prava da građani znaju kako izabrani funkcioneri vrše svoju dužnosti i na koji način troše novac poreskih obveznika. Ključna uloga u slobodnom pristupu informacijama su mediji koji treba da promovišu to pravo saopštila je, između ostalog, šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Paraskeva Badesku. Ona je na sljedeći način ocjenila sprovođenje odredbi o slobodnom pristupu informacijama:
"Sloboda i nezavisnog medija uz poštovanje etičkog kodeksa, profesionalno i odgovorno obavljanje novinarske profesije, transformišu medijsku scenu u zdravu okruženje što je imperativ razvoja demokratskog društva. Do sada je dosta urađeno na implementaciji Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali svakako je potrebno ulagati i dodatne napore."
Pomoćnik ministra kulture zadužen za medije Željko Rutović je ocijenio da su institucije otvorene u davanju informacija, ali je rekao da je mali broj građana do sada iskoristio tu mogućnost:
"U postojećim kadrovskim resursima, kako ste vidjeli zaista je održan impozantan broj sesija, edukacije, treninga samih lica odgovornih za vršenje referata o slobodnom pristupu informacijama. Uzmimo situaciju da nemam na nivou države Crne Gore povjerenika ili komisiju kako što je u okruženju i nekim drugim evropskim državama slobodan sam istaći svoje mišljenje da na jednom zavidnom nivou sadašnji tok implementacije u svim svojim nedorečenostima, slabostima i protivriječnostima. Takođe, s druge strane, treba edukovati same građane i ukoliko kao korisnike ovoga prava kao NVO sektor da uredena administrativni postupak zahtjeva za informacijom bude itekako uredan i valjan."
Vlast prikriva korupciju
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je nevladina organizacija koja je podnijela preko 20.000 zahtjeva za informacijama koje su u posjedu državnih institucija. Izvršna direktorka Vanja Ćalović o odnosu institucija prema tim zahtjevima:
"Mi imamo podnešenih preko 20.000 zahtjeva za informacijama od decembra 2005. godine kada je Zakon o slobodnom pristupu informacijama stupio na snagu. U tom smislu primjetno je da se mijenja praksa državnih institucija jer mi svaki put kada ne dobijamo traženu informaciju ili kada nijesmo zadovoljni onim što su nam institucije dale mi koristimo zakon i idemo na žalbe, odnosno na tužbe Upravnom sudu tako da u posljedje vrijeme uglavnom institucije daju one informacije koje su negdje opšteg karaktera, međutim, upravo i uprkos sudskim presudama prikrivaju informacije koje bi mogle ukazati na slučajeve korupcije, odnosno koje bi na drugi način mogle osramotiti nekog državnog službenika koji je kršio zakon. Mogu vam dati jedan konkretan primjer gdje institucije čak ne prezaju od toga da daju netačne, neistinite informacije kao što je, na primjer, Ministarstvo inostranih poslova gdje smo mi od američkog kongresa tražili da dobijemo podatak o tome koliko se iz novca crnogorksih poreskih obveznika plaća za firmu koja lobira za Crnu Goru za u američkom Kongrasu i taj podatak smo dobili iz Ministarstva inostranih poslova gdje je isti taj ministar koji je to i potpisao mi smo dobili informaciju da oni ne posjeduju takve informacije što je očigledna neistina."
Prema mišljenju Vanje Ćalović najzatvorenija institucija za davanje informacije je Uprava policije Crne Gore:
"Mi imamo neke vrlo konkretne slučajeve gdje institucije apsolutno izbjegavaju da poštuju ovaj zakon i najzatvorenija institucija u crnogorskom društvu Uprava policije koja u kontinuitetu izbjegava da da bilo kakvu, maltene bilo kakvu informaciju na naše zahtjeva kako bi prikrila nesprovođenje reformi i naravno o tome kako troši sredstva poreskih obveznika, iako svi znamo da iz budžeta Crne Gore najviše zahvata upravo ta institucija."
Cilj obilježavanja Međunarodnog dana prava javnosti da zna je da se ukaže potreba za podizanje svijesti da se ukaže o pravu svakog građanina na pristup informacijama koje su u posjedu Vlade, odnosno prava da građani znaju kako izabrani funkcioneri vrše svoju dužnosti i na koji način troše novac poreskih obveznika. Ključna uloga u slobodnom pristupu informacijama su mediji koji treba da promovišu to pravo saopštila je, između ostalog, šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Paraskeva Badesku. Ona je na sljedeći način ocjenila sprovođenje odredbi o slobodnom pristupu informacijama:
"Sloboda i nezavisnog medija uz poštovanje etičkog kodeksa, profesionalno i odgovorno obavljanje novinarske profesije, transformišu medijsku scenu u zdravu okruženje što je imperativ razvoja demokratskog društva. Do sada je dosta urađeno na implementaciji Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali svakako je potrebno ulagati i dodatne napore."
Pomoćnik ministra kulture zadužen za medije Željko Rutović je ocijenio da su institucije otvorene u davanju informacija, ali je rekao da je mali broj građana do sada iskoristio tu mogućnost:
"U postojećim kadrovskim resursima, kako ste vidjeli zaista je održan impozantan broj sesija, edukacije, treninga samih lica odgovornih za vršenje referata o slobodnom pristupu informacijama. Uzmimo situaciju da nemam na nivou države Crne Gore povjerenika ili komisiju kako što je u okruženju i nekim drugim evropskim državama slobodan sam istaći svoje mišljenje da na jednom zavidnom nivou sadašnji tok implementacije u svim svojim nedorečenostima, slabostima i protivriječnostima. Takođe, s druge strane, treba edukovati same građane i ukoliko kao korisnike ovoga prava kao NVO sektor da uredena administrativni postupak zahtjeva za informacijom bude itekako uredan i valjan."
Vlast prikriva korupciju
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je nevladina organizacija koja je podnijela preko 20.000 zahtjeva za informacijama koje su u posjedu državnih institucija. Izvršna direktorka Vanja Ćalović o odnosu institucija prema tim zahtjevima:
Uprkos sudskim presudama, vlasti prikrivaju informacije koje bi mogle ukazati na slučajeve korupcije, odnosno koje bi na drugi način mogle osramotiti nekog državnog službenika koji je kršio zakon.
"Mi imamo podnešenih preko 20.000 zahtjeva za informacijama od decembra 2005. godine kada je Zakon o slobodnom pristupu informacijama stupio na snagu. U tom smislu primjetno je da se mijenja praksa državnih institucija jer mi svaki put kada ne dobijamo traženu informaciju ili kada nijesmo zadovoljni onim što su nam institucije dale mi koristimo zakon i idemo na žalbe, odnosno na tužbe Upravnom sudu tako da u posljedje vrijeme uglavnom institucije daju one informacije koje su negdje opšteg karaktera, međutim, upravo i uprkos sudskim presudama prikrivaju informacije koje bi mogle ukazati na slučajeve korupcije, odnosno koje bi na drugi način mogle osramotiti nekog državnog službenika koji je kršio zakon. Mogu vam dati jedan konkretan primjer gdje institucije čak ne prezaju od toga da daju netačne, neistinite informacije kao što je, na primjer, Ministarstvo inostranih poslova gdje smo mi od američkog kongresa tražili da dobijemo podatak o tome koliko se iz novca crnogorksih poreskih obveznika plaća za firmu koja lobira za Crnu Goru za u američkom Kongrasu i taj podatak smo dobili iz Ministarstva inostranih poslova gdje je isti taj ministar koji je to i potpisao mi smo dobili informaciju da oni ne posjeduju takve informacije što je očigledna neistina."
Prema mišljenju Vanje Ćalović najzatvorenija institucija za davanje informacije je Uprava policije Crne Gore:
"Mi imamo neke vrlo konkretne slučajeve gdje institucije apsolutno izbjegavaju da poštuju ovaj zakon i najzatvorenija institucija u crnogorskom društvu Uprava policije koja u kontinuitetu izbjegava da da bilo kakvu, maltene bilo kakvu informaciju na naše zahtjeva kako bi prikrila nesprovođenje reformi i naravno o tome kako troši sredstva poreskih obveznika, iako svi znamo da iz budžeta Crne Gore najviše zahvata upravo ta institucija."
