Šef delegacije EU u Crnoj Gori Leopold Maurer i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović uspjeli su da za isti sto dovedu predstavnike duboko podjeljene medijske zajednice u Crnoj Gori ne bi li otpočeli razgovori o medijskoj samoregulaciji koja je jedan od uslova Evropske komisije za otpočinjenje pregovora Crne Gore o pridruživanju Evropskoj uniji.
Organizatori sastanka sa predstavnicima medija trudili su se da medijima podvuku činjenicu da je novinarska samoregulacija potreba samih medija u Crnoj Gori u cilju podizanja profesionalnih standarda kako bi mediji bili u službi potrebama i interesima građana.
U tom smislu potrebno je da medijska zajednica samostalno formira Novinarsko samoregulatorno tijelo, međutim crnogorski mediji se do sada nisu samostalno ni okupili da razgovaraju o mogućnosti formiranja ovog tijela, zbog dubokih podjela i loših odnosa među medijima.
Vujanović je rekao da prave etičke standarde moraju kreirati samo nezavisni medijski profesionalci, dok miješanje države u rad medija predstavlja ugrožavanje i ograničavanje zakonom garantovanih sloboda.
"Samoregulacija mora da bude autonoman proces uređivanja medijske scene bez uticaja i arbitraže državnih i drugih političkih i ekonomskih centara moći. Ovaj proces podrazumijeva da se mediji sami bave regulacijom standarda vlastite profesije", rekao je Vujanović.
Maurer je ocijenio da je na medijima da formiraju samoregulatorno tijelo i njegov model, da u tom tijelu učestvuju glavne medijske kuće, a da je Evropska unija spremna da pomogne u tom pravcu.
"Ja pozivam medije da ostave po strani sve razlike i da rade zajednički da bi pronašli najveći mogući konsezus po pitanju samoregulacije. Evropska unija je spremna da vam pomogne", rekao je Maurer.
Jedan od uslova za dobijanje datuma otpočinjanja pregovora o članstvu u EU je unaprijeđenje medijskih sloboda. U tom cilju je država dekriminalizovala klevetu, a za rad Novinarskog samoregulatornog tijela je obezbijedila novac, dok je na samim medijima da se organizuju i formiraju instituciju koja će pratiti provođenje etičkih standarda i profesionalizma u medijima i upozoravati na kršenje kodeksa.
I tokom sastanka sa predsjednikom Vujanovićem i predstavnicima Evropske komisije, čula su se neslaganja oko niza pitanja, ko će da formira Savjet, po kojim kriterijumima će se ukazivati na kršenje etičkog kodeksa, hoće li u tom tijelu biti preglasavanja, da li će to tijelo činiti predstavnici medijskih kuća ili profesionalci i kako izbjeći politički i druge interesne uticaje na nezavisnost samoregulatornog tijela.
Ima dovoljno profesionalaca
Direktor nezavisnog lista Vijesti Željko Ivanović, podsjećajući na događaje zbog kojih je došlo do raspada prethodnog novinarskog samoregulatornog tijela, založio se za diskontinuitet i formiranje potpuno novog tijela, potpuno drugačiji način izbora članova.
Ivanović je ocijenio da problem medijske zajednice nije u međuljudskim odnosima već u provođenju principa i poštovanje profesionalnih standarda
Mirsad Rastoder, foto: Savo Prelević
"Zalažemo se da u operativno tijelo koje će voditi NST uđu profesionalci a ne delegati. Takođe, mislimo da u to tijelo treba da uđu isključivo predstavnici medija na koje se samoregulacija odnosi a ne samoproglašeni direktori, koordinatori, predsjednici fantomskih asocijacija, udruženja ili medija koji postoje samo na papiru i za neke druge potrebe", ističe Ivanović.
O samim odnosima među medijima zbog kojih se teško formira samoregulatorno tijelo govori i činjenica da sastanak predstavnika medija nisu organzovali mediji.
"Činjenica da je inicijativa došla od Evropske komisije a ne od medijske zajednice možda više govori o nama a ne o njima", ocjenjuje Draško Đuranović iz Portala Analitika.
Predsjednik ugašenog Novinarskog samoregulatornog tijela Mirsad Rastoder je ponudio predstavnicima medija memorandum u kome se navodi prihvatanje obaveze medija da konstituišu novo samoregulatorno tijelo, da mediji trajno participiraju u tom tijelu i radu Skupštine i izvršnih tijela, da članovi Savjeta budu profesionalci koji će zastupati etičke standarde, a ne interese redakcija ili određenih grupacija.
Rastoder je ocjenio da u medijima ima dovoljno profesionalaca koji bi vodili asocijaciju evropskih samoregulatornih tijela.
"Jer će na tom nivou potisnuti neke, tipično crnogorske razmirice iz prošlosti i sadašnjosti i vrlo uspješno pokazati da imaju evropski nivo tolerancije, razmijevanja i analitičkog dijaloga. Taj nivo ja želim da se ostvari ovdje, u daljem razvoju samoregulacije", kaže Rastoder.
Iako su se predstavnici medija saglasili o potrebi pokretanja samoregulatornog tijela, na sastanku su se mogle čuti i varnice među predstavnicima medija kao i skepsa prema mogućnosti da bude obezbjeđen rad nezavisnog tijela.
"Riječ je o dobrovoljnosti i samoregulaciji. Ne bi trebalo da se ta samoregulacija koristi kao još jedan namet za redakcije, za medijsku zajednicu, odnosno tako što će novinari sami sebi da pendreče preko tog samoregulatornog tijela, umjesto da se bore za slobodu izražavanja, komunikacije i za međuljudske odnose. Ako je to svrha mi nećemo učestvovati u tome", naglašava direktor Javnog servisa Branko Vojičić.
Organizatori sastanka sa predstavnicima medija trudili su se da medijima podvuku činjenicu da je novinarska samoregulacija potreba samih medija u Crnoj Gori u cilju podizanja profesionalnih standarda kako bi mediji bili u službi potrebama i interesima građana.
U tom smislu potrebno je da medijska zajednica samostalno formira Novinarsko samoregulatorno tijelo, međutim crnogorski mediji se do sada nisu samostalno ni okupili da razgovaraju o mogućnosti formiranja ovog tijela, zbog dubokih podjela i loših odnosa među medijima.
Vujanović je rekao da prave etičke standarde moraju kreirati samo nezavisni medijski profesionalci, dok miješanje države u rad medija predstavlja ugrožavanje i ograničavanje zakonom garantovanih sloboda.
Vujanović: Samoregulacija mora da bude autonoman proces uređivanja medijske scene bez uticaja i arbitraže državnih i drugih političkih i ekonomskih centara moći.
"Samoregulacija mora da bude autonoman proces uređivanja medijske scene bez uticaja i arbitraže državnih i drugih političkih i ekonomskih centara moći. Ovaj proces podrazumijeva da se mediji sami bave regulacijom standarda vlastite profesije", rekao je Vujanović.
Maurer je ocijenio da je na medijima da formiraju samoregulatorno tijelo i njegov model, da u tom tijelu učestvuju glavne medijske kuće, a da je Evropska unija spremna da pomogne u tom pravcu.
"Ja pozivam medije da ostave po strani sve razlike i da rade zajednički da bi pronašli najveći mogući konsezus po pitanju samoregulacije. Evropska unija je spremna da vam pomogne", rekao je Maurer.
Jedan od uslova za dobijanje datuma otpočinjanja pregovora o članstvu u EU je unaprijeđenje medijskih sloboda. U tom cilju je država dekriminalizovala klevetu, a za rad Novinarskog samoregulatornog tijela je obezbijedila novac, dok je na samim medijima da se organizuju i formiraju instituciju koja će pratiti provođenje etičkih standarda i profesionalizma u medijima i upozoravati na kršenje kodeksa.
I tokom sastanka sa predsjednikom Vujanovićem i predstavnicima Evropske komisije, čula su se neslaganja oko niza pitanja, ko će da formira Savjet, po kojim kriterijumima će se ukazivati na kršenje etičkog kodeksa, hoće li u tom tijelu biti preglasavanja, da li će to tijelo činiti predstavnici medijskih kuća ili profesionalci i kako izbjeći politički i druge interesne uticaje na nezavisnost samoregulatornog tijela.
Ima dovoljno profesionalaca
Direktor nezavisnog lista Vijesti Željko Ivanović, podsjećajući na događaje zbog kojih je došlo do raspada prethodnog novinarskog samoregulatornog tijela, založio se za diskontinuitet i formiranje potpuno novog tijela, potpuno drugačiji način izbora članova.
Ivanović je ocijenio da problem medijske zajednice nije u međuljudskim odnosima već u provođenju principa i poštovanje profesionalnih standarda
"Zalažemo se da u operativno tijelo koje će voditi NST uđu profesionalci a ne delegati. Takođe, mislimo da u to tijelo treba da uđu isključivo predstavnici medija na koje se samoregulacija odnosi a ne samoproglašeni direktori, koordinatori, predsjednici fantomskih asocijacija, udruženja ili medija koji postoje samo na papiru i za neke druge potrebe", ističe Ivanović.
O samim odnosima među medijima zbog kojih se teško formira samoregulatorno tijelo govori i činjenica da sastanak predstavnika medija nisu organzovali mediji.
"Činjenica da je inicijativa došla od Evropske komisije a ne od medijske zajednice možda više govori o nama a ne o njima", ocjenjuje Draško Đuranović iz Portala Analitika.
Predsjednik ugašenog Novinarskog samoregulatornog tijela Mirsad Rastoder je ponudio predstavnicima medija memorandum u kome se navodi prihvatanje obaveze medija da konstituišu novo samoregulatorno tijelo, da mediji trajno participiraju u tom tijelu i radu Skupštine i izvršnih tijela, da članovi Savjeta budu profesionalci koji će zastupati etičke standarde, a ne interese redakcija ili određenih grupacija.
Rastoder je ocjenio da u medijima ima dovoljno profesionalaca koji bi vodili asocijaciju evropskih samoregulatornih tijela.
"Jer će na tom nivou potisnuti neke, tipično crnogorske razmirice iz prošlosti i sadašnjosti i vrlo uspješno pokazati da imaju evropski nivo tolerancije, razmijevanja i analitičkog dijaloga. Taj nivo ja želim da se ostvari ovdje, u daljem razvoju samoregulacije", kaže Rastoder.
Iako su se predstavnici medija saglasili o potrebi pokretanja samoregulatornog tijela, na sastanku su se mogle čuti i varnice među predstavnicima medija kao i skepsa prema mogućnosti da bude obezbjeđen rad nezavisnog tijela.
"Riječ je o dobrovoljnosti i samoregulaciji. Ne bi trebalo da se ta samoregulacija koristi kao još jedan namet za redakcije, za medijsku zajednicu, odnosno tako što će novinari sami sebi da pendreče preko tog samoregulatornog tijela, umjesto da se bore za slobodu izražavanja, komunikacije i za međuljudske odnose. Ako je to svrha mi nećemo učestvovati u tome", naglašava direktor Javnog servisa Branko Vojičić.
