Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ozvaničen pravopis crnogorskog jezika


Milenko Perović i Steten Škuletić, Foto: Savo Prelević

Crnogorski ministar prosvjete neočekivano je odobrio pravopis crnogorskog jezika s rječnikom na kojem su radili profesori iz regiona

Novi pravopis je nastao nakon što je Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika prije više mjeseci prekinuo rad zbog oštro suprotstavljenih viđenja crnogorskog pravopisa.

Pravopis koji je odobrio ministar prosvjete i nauke Sreten Škuletić uradila je tročlana ekspertska grupa koju su činili profesori Milenko Perović, Ljudmila Vasiljeva i Josip Silić.

Ovoj odluci prethodio je spor unutar trinaestočlanog Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika zbog kojeg je savjet prekinuo sa radom u januaru ove godine.

Tokom prošlogodišnjeg rada savjeta iskristalisane su dvije međusobno suprotstavljene verzije crnogorskog pravopisa i lingvističke opcije. Jedna opcija je insistirala, između ostalog, na uvođenju tri nova slova, dok je drugi dio zagovarao samo jednu grafemu.

Da bi odluka ministra Škuletića bila važeća izmijenjena je ranija Vladina odluka o obrazovanju Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika tako što je rečeno da pravopis crnogorskog jezika i riječnik crnogorskog jezika donosi Ministarstvo prosvjete i nauke na predlog ekspertske komisije koju imenuje ministar prosvjete i nauke.

Nakon što je objavljena odluka o proglašenju novog pravopisa u Crnoj Gori otvoreno je više pitanja među kojima je i da li postoji opasnost od novih podjela vezanih za pravopis crnogorskog jezika jer ni unutar stručne javnosti koja podržava crnogorski jezik ne postoji koncensuz oko pravopisa, a pored toga postoji takođe stručna javnost koja se generalno protivi postojanju crnogorskog jezika.


Normiranje zasnovano na naučnim principima


Milenko Perović
Jedan od autora teksta pravopisa i riječnika crnogorskog jezika profesor Milenko Perović je ocijenio da je koncept rada zasnovan na strogo naučnim principima:

"Ovaj koncept norme normiranja crnogorskog jezika nije izveden na principima "da li je baba pričala o tome kako se govori u Gornjim ili Donjim Drobnjacima", nego je šalje najdominantnija filozofska doktrina u modernom svijetu vezano za lingvistiku i posve je prirodno da kada crnogorska javnost bude upoznata konkretno sa onim što smo uradili ima vremena da pripremi odgovarajuća naučna, stručna i javna pitanja da sa ekpertskom grupom, da odgovarajuće informacije čime će se jedan dio sumnji, jedan dio moguće zle krvi, jedan dio animoziteta koji se pokreće oko standardizacije crnogorskog jezika svakako smanjiti."


Ekspertska grupa koja je radila na normiranju crnogorskog jezika, prema mišljenju profesora Perovića, nije mogla biti formirana od ljudi u Crnoj Gori jer ima malo ljudi profesionalaca:

"Izvan postojećeg Savjeta za standardizaciju u Crnoj Gori naprosto nije bilo, bilo je strahovito puno zainteresovanih amatera, ali zainteresovanim amatarima koji su umišljeni da zato što dobro govore crnogorskim jezikom, mogu i oni da ga normiraju. Sa takvom amaterima nema posla. Po nesreći, takvi amateri se najčešća pojavljuju u književnim krugovima."


Prema riječima ministra Sretena Škuletića, pred ekspertskom grupom i Vladom stoji još mnogo posla kada je riječ o normiranju crnogorskog jezika, izrade udžbenika i izradi gramtike:

"Nijesmo završili gramatiku, nije završen školski pravopis. Nakon toga nas sljeduje izrada programa, izrada udžbenika i sve to treba da bude završeno da bi imali zaokruženu čitavu cjelinu."


Narednih dana se očekuje da stručan i laička javnost ocjene rad ekspertske grupe, a takođe se očekuju i polemike vezano za dva nova uvedena slova u crnogorskom jeziku.

Podsjetimo. Prilikom prvog formiranja savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika početkom 2008. je rečeno da Crna Gora treba da izgrađuje institucije u kojima će se voditi zrela, naučno uteljemeljena jezička politika razvoja i njegovanje crnogorskog jezika kao jednog od osnovnih stubova naciolnog identiteta i stabilnosti države.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG