U petak se u Podgorici održava skup Značaj popisa stanovništva u Crnoj Gori za evropske integracije, pa smo od glavnih aktera pokušali da saznamo - šta misle o politizaciji popisa i da li se to može negativno odraziti na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Odgovarajući na pitanja novinara u vezi politizacije predstojećeg popisa i sve intenzivnijih pritisaka političkih subjekata na građane, šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Leopold Maurer je po svaku cijenu nastojao da ostane u okviru diplomatske prakse davanja neodređenih odgovora.
Maurer je dao slične odgovore na isto pitanje postavljeno na tri načina:
"Već se dvije godine pripremamo za ovaj popis, zajedno sa Monstatom, kome smo pružili značajnu pomoć da se tehnički osposobi za ovaj zadatak i ja želim da naglasim da se popis ne radi samo u Crnoj Gori, već i u ostatku regiona, kao i u cijelom svijetu. Želim da kažem da popis treba posmatrati isključivo kao tehnički posao, jer se on u cijelom svijetu obavlja radi prikupljanja podataka neophodnih za realizaciju mnoštva politika koje se moraju ispuniti."
Popis stanovništva koji će početi za 40 dana, prevazišao je statistički značaj i postao jedno od gorućih političkih pitanja u Crnoj Gori, jer se neprestano špekuliše sa mogućnošću promjene nacionalne strukture stanovništva.
Tome ide u prilog činjenica da se pri nacionalnom opredjeljivanju, značajan broj građana opredjeljuje na osnovu političkim stavom i trenutnim političkim ambijentom.
Oscilacije u nacionalnoj pripadnosti
Naime, rezultati dva popisa stanovništva obavljenih u Crnoj Gori u prethodnih dvadeset godina su pokazali ogromne oscilacije u oblasti nacionalne pripadnosti. Dok je prema popisu iz '91. godine Crnogoraca bilo skoro 62 posto, a Srba nešto preko 9 procenata, popis iz 2003. godine je pokazao da su Crnogorci u Crnoj Gori zastupljeni 43 posto, a Srbi 32 procenta.
Slična je situacija i sa Bošnjacima i Muslimanima, kada je na popisu 1991. godine bilo skoro 15 posto Muslimana, 2003. godine je procenat Bošnjaka bio skoro 8, a Muslimana 4 posto.
Registrujući ovu pojavu, dio političkih struktura je, još prije izvjesnog vremena, pokrenuo kampanju, sa ciljem da utiče na buduće izjašnjavanje građana o nacionalnoj pripadnosti.
"Političke partije djeluju u skladu sa svojim interesima, ali Monstat će obezbijediti da se građani slobodno izjasne", kaže direktorka državne statistike Gordana Radojević.
"To što javnosti izgleda da političke partije vrše pritisak, motivisani su, zainteresovani su za kvalitet podataka isto kao štio su zainteresovani i EUROSTAT i Evropska komisija u Crnoj Gori ali ono što sam ja dužna da kažem kao direktor ove institucije jeste da će popis stanovništva biti proveden u skladu sa međunarodnom metodologijom, da će svi podaci biti zaštićeni, da će se građanima stvoriti uslovi da se slobodno izjasne", navodi Gordana Radojević.
Gradonačelnici crnogorskih gradova su registrovali političke pritiske koji se u posljednje vrijeme vrše na građane, da bi se uticalo na njihovo buduće nacionalno izjašnjavanje.
Prvi čovjek Nikšića Nebojša Radojičić smatra da se radi o pojavi koja bi mogla negativno uticati i na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
"Ovo je jedan čisto statistički proces i mislim da ne bi trebalo ovoliko pompe da se diže oko toga, pogotovo ne političke. Sve što se veće pompe prave, bez razloga, to može da izazove da se proces uspori. Mi u Nikšiću računamo da ćemo to odraditi onako kako treba i i nadam se bez nekih većih stresova", kaže Radojičić.
"Tačno je da je ovih dana dosta bilo prisutno u štampi i u elektronskim medijima stanovište određenih političkih opcija koje su to pitanje naglašavale. Meni se čini da će naša izborna komisija sve uraditi da zaista imamo jedno korektno popisivanje. Ako bi se nastavilo sa ovakvom medijskom kamapanjom određenih političkih subjekata bilo bi to svakako loše za Crnu Goru i sve nas koji želimo na pravi način da uđemo u Evropu", zaključuje gradonačelnik Danilovgrada Branislav Đuranović.
Odgovarajući na pitanja novinara u vezi politizacije predstojećeg popisa i sve intenzivnijih pritisaka političkih subjekata na građane, šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Leopold Maurer je po svaku cijenu nastojao da ostane u okviru diplomatske prakse davanja neodređenih odgovora.
Maurer je dao slične odgovore na isto pitanje postavljeno na tri načina:
"Već se dvije godine pripremamo za ovaj popis, zajedno sa Monstatom, kome smo pružili značajnu pomoć da se tehnički osposobi za ovaj zadatak i ja želim da naglasim da se popis ne radi samo u Crnoj Gori, već i u ostatku regiona, kao i u cijelom svijetu. Želim da kažem da popis treba posmatrati isključivo kao tehnički posao, jer se on u cijelom svijetu obavlja radi prikupljanja podataka neophodnih za realizaciju mnoštva politika koje se moraju ispuniti."
Popis stanovništva koji će početi za 40 dana, prevazišao je statistički značaj i postao jedno od gorućih političkih pitanja u Crnoj Gori, jer se neprestano špekuliše sa mogućnošću promjene nacionalne strukture stanovništva.
Tome ide u prilog činjenica da se pri nacionalnom opredjeljivanju, značajan broj građana opredjeljuje na osnovu političkim stavom i trenutnim političkim ambijentom.
Oscilacije u nacionalnoj pripadnosti
Naime, rezultati dva popisa stanovništva obavljenih u Crnoj Gori u prethodnih dvadeset godina su pokazali ogromne oscilacije u oblasti nacionalne pripadnosti. Dok je prema popisu iz '91. godine Crnogoraca bilo skoro 62 posto, a Srba nešto preko 9 procenata, popis iz 2003. godine je pokazao da su Crnogorci u Crnoj Gori zastupljeni 43 posto, a Srbi 32 procenta.
Slična je situacija i sa Bošnjacima i Muslimanima, kada je na popisu 1991. godine bilo skoro 15 posto Muslimana, 2003. godine je procenat Bošnjaka bio skoro 8, a Muslimana 4 posto.
Registrujući ovu pojavu, dio političkih struktura je, još prije izvjesnog vremena, pokrenuo kampanju, sa ciljem da utiče na buduće izjašnjavanje građana o nacionalnoj pripadnosti.
"Političke partije djeluju u skladu sa svojim interesima, ali Monstat će obezbijediti da se građani slobodno izjasne", kaže direktorka državne statistike Gordana Radojević.
"To što javnosti izgleda da političke partije vrše pritisak, motivisani su, zainteresovani su za kvalitet podataka isto kao štio su zainteresovani i EUROSTAT i Evropska komisija u Crnoj Gori ali ono što sam ja dužna da kažem kao direktor ove institucije jeste da će popis stanovništva biti proveden u skladu sa međunarodnom metodologijom, da će svi podaci biti zaštićeni, da će se građanima stvoriti uslovi da se slobodno izjasne", navodi Gordana Radojević.
Gradonačelnici crnogorskih gradova su registrovali političke pritiske koji se u posljednje vrijeme vrše na građane, da bi se uticalo na njihovo buduće nacionalno izjašnjavanje.
Prvi čovjek Nikšića Nebojša Radojičić smatra da se radi o pojavi koja bi mogla negativno uticati i na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
"Ovo je jedan čisto statistički proces i mislim da ne bi trebalo ovoliko pompe da se diže oko toga, pogotovo ne političke. Sve što se veće pompe prave, bez razloga, to može da izazove da se proces uspori. Mi u Nikšiću računamo da ćemo to odraditi onako kako treba i i nadam se bez nekih većih stresova", kaže Radojičić.
"Tačno je da je ovih dana dosta bilo prisutno u štampi i u elektronskim medijima stanovište određenih političkih opcija koje su to pitanje naglašavale. Meni se čini da će naša izborna komisija sve uraditi da zaista imamo jedno korektno popisivanje. Ako bi se nastavilo sa ovakvom medijskom kamapanjom određenih političkih subjekata bilo bi to svakako loše za Crnu Goru i sve nas koji želimo na pravi način da uđemo u Evropu", zaključuje gradonačelnik Danilovgrada Branislav Đuranović.
