Nakon "investicionog buma" od prije tri godine, kada je Crna Gora bila evropski rekorder po visini stranih investicija, došlo je do značajnog smanjenja, koje je najnovijim podacima, ozvaničila i Centralna banka.
Prepolovljen nivo stranih direktnih investicija je, sudeći prema prvim reakcijama, proizvod ekonomske krize i loše državne politike privlačenja novca iz inostranstva.
Stanje u ovoj oblasti, koje je bilo vidljivo i golim okom, sada je ozvaničeno podacima crnogorske Centralne banke, koja je objavila da su neto strane direktne investicije za 11 mjeseci prošle godine iznosile oko 465 miliona eura, što je skoro 47 odsto manje nego u uporednom periodu 2009. godine.
Podatke o drastičnom smanjenju priliva stranog novca, u izjavi za RSE, objašnjava direktor Agencije za strane investicije Petar Ivanović.
"Mislim da podaci Centalne banke izazivaju zabunu, jer imamo veoma visoku osnovicu iz 2009. godine, koja je prouzrokovana kupovinom akcija Elektroprivrede, od strane italijanske kompanije A2A. Ta godina ne može poslužiti kao dobar osnov za poređenje. Ako bi se isključio taj aranžman, prema podacima Agencije za promociju stranih investicija imamo rast stranih investicija za, otprilike, devet posto", kaže Ivanović.
Iako je Centralna banka podatke plasirala uz ocjenu da se ipak radi o relativno visokom prilivu, činjenica je da značajnija količina svježeg novca iz inostranstva u Crnu Goru nije ušla još dokapitalizacije i prodaje dijela Elektroprivrede 2009. godine.
Potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da za nedostatak stranih investicija postoji više razloga.
"Čist novac je vrlo osjetljiv. On stiže tamo gdje ima pravu infrastrukturu, odnosno, gdje postoji pravna država, transparentni procesi, demonopolizacija, kvalitetni resursi, pametna radna snaga, olakšice... Ne samo da toga ovdje nema, nego su prisutna i brojna ograničenja, poput nekvalitetne putne infrastrukture", ocjenjuje Radulović.
Dupli efekat
"Pravi strani investitori se uzdržavaju", kaže poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković.
Radojica Živković, foto: Savo Prelević
"Strani investitori javno govore u svojim zemljama da moraju da plaćaju reket i čine razne ustupke pojedincima bliskim vlasti, odnosno, ljudima koji su zaduženi za investicije. Sam taj proces nije transparentan. Sada to, približavajući se EU koja stalno i pažljivo prati zakonitost i transparentnost tog posla, sve teže ide", navodi on.
"Crna Gora je, u predkriznom periodu, bila evropski lider po nivou stranih direktnih investicija, a kriza je učinila da se nivo stranih ulaganja smanji", rekao je za RSE funkcioner Socijaldemokratske partije Damir Šehović, koji ipak smatra da se nove investicije moraju, u kratkom roku, stimulisati, a da prostor za to postoji kroz amandmansko djelovanje na budući zakon o stranim investicijama, koji je upravo u skupštinskoj proceduri.
"Podsticajne mjere bi imale dupli efekat: privlačenje stranih investicija i rješenje važnih problema: novo zapošljavanje i razvoj nerazvijenog sjevera", kaže Šehović.
"U postkriznom periodu moramo da uradimo više. Ne zato što bi trebalo da "izmišljamo toplu vodu", već zato što zemlje u okruženju to već rade. Ako smatramo da treba da, po nivou stranih investicija po glavi stanovnika, ponovo budemo lideri u regionu i Evropi, kao što smo već bili prije krize, moramo biti proaktivni i već danas mijenjati propise koji bi išli u pravcu dodatnog privlačenja stranih investicija", dodaje on.
Skupštinski Odbor za ekonomiju i finansije je danas usvojio tekst budućeg zakona o stranim investicijama, koji je predložilo Ministarstvo ekonomije. Novi zakon bi trebalo da generalno uredi oblast stranih investicija i pruži zaštitu ulagačima.
Iako su se na račun teksta čule brojne kritike u vezi uskladjenosti sa evropskim zakonodavstvom, nadležne Agencije za promociju stranih investicija i zaštite od "prljavog" novca, predlog je glatko usvojen velikom većinom.
Prepolovljen nivo stranih direktnih investicija je, sudeći prema prvim reakcijama, proizvod ekonomske krize i loše državne politike privlačenja novca iz inostranstva.
Stanje u ovoj oblasti, koje je bilo vidljivo i golim okom, sada je ozvaničeno podacima crnogorske Centralne banke, koja je objavila da su neto strane direktne investicije za 11 mjeseci prošle godine iznosile oko 465 miliona eura, što je skoro 47 odsto manje nego u uporednom periodu 2009. godine.
Podatke o drastičnom smanjenju priliva stranog novca, u izjavi za RSE, objašnjava direktor Agencije za strane investicije Petar Ivanović.
Radulović: Čist novac je vrlo osjetljiv. On stiže tamo gdje ima pravu infrastrukturu, odnosno, gdje postoji pravna država, transparentni procesi, demonopolizacija, kvalitetni resursi, pametna radna snaga, olakšice...
"Mislim da podaci Centalne banke izazivaju zabunu, jer imamo veoma visoku osnovicu iz 2009. godine, koja je prouzrokovana kupovinom akcija Elektroprivrede, od strane italijanske kompanije A2A. Ta godina ne može poslužiti kao dobar osnov za poređenje. Ako bi se isključio taj aranžman, prema podacima Agencije za promociju stranih investicija imamo rast stranih investicija za, otprilike, devet posto", kaže Ivanović.
Iako je Centralna banka podatke plasirala uz ocjenu da se ipak radi o relativno visokom prilivu, činjenica je da značajnija količina svježeg novca iz inostranstva u Crnu Goru nije ušla još dokapitalizacije i prodaje dijela Elektroprivrede 2009. godine.
Potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da za nedostatak stranih investicija postoji više razloga.
"Čist novac je vrlo osjetljiv. On stiže tamo gdje ima pravu infrastrukturu, odnosno, gdje postoji pravna država, transparentni procesi, demonopolizacija, kvalitetni resursi, pametna radna snaga, olakšice... Ne samo da toga ovdje nema, nego su prisutna i brojna ograničenja, poput nekvalitetne putne infrastrukture", ocjenjuje Radulović.
Dupli efekat
"Pravi strani investitori se uzdržavaju", kaže poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković.
"Strani investitori javno govore u svojim zemljama da moraju da plaćaju reket i čine razne ustupke pojedincima bliskim vlasti, odnosno, ljudima koji su zaduženi za investicije. Sam taj proces nije transparentan. Sada to, približavajući se EU koja stalno i pažljivo prati zakonitost i transparentnost tog posla, sve teže ide", navodi on.
"Crna Gora je, u predkriznom periodu, bila evropski lider po nivou stranih direktnih investicija, a kriza je učinila da se nivo stranih ulaganja smanji", rekao je za RSE funkcioner Socijaldemokratske partije Damir Šehović, koji ipak smatra da se nove investicije moraju, u kratkom roku, stimulisati, a da prostor za to postoji kroz amandmansko djelovanje na budući zakon o stranim investicijama, koji je upravo u skupštinskoj proceduri.
"Podsticajne mjere bi imale dupli efekat: privlačenje stranih investicija i rješenje važnih problema: novo zapošljavanje i razvoj nerazvijenog sjevera", kaže Šehović.
"U postkriznom periodu moramo da uradimo više. Ne zato što bi trebalo da "izmišljamo toplu vodu", već zato što zemlje u okruženju to već rade. Ako smatramo da treba da, po nivou stranih investicija po glavi stanovnika, ponovo budemo lideri u regionu i Evropi, kao što smo već bili prije krize, moramo biti proaktivni i već danas mijenjati propise koji bi išli u pravcu dodatnog privlačenja stranih investicija", dodaje on.
Skupštinski Odbor za ekonomiju i finansije je danas usvojio tekst budućeg zakona o stranim investicijama, koji je predložilo Ministarstvo ekonomije. Novi zakon bi trebalo da generalno uredi oblast stranih investicija i pruži zaštitu ulagačima.
Iako su se na račun teksta čule brojne kritike u vezi uskladjenosti sa evropskim zakonodavstvom, nadležne Agencije za promociju stranih investicija i zaštite od "prljavog" novca, predlog je glatko usvojen velikom većinom.
