Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vlada i ekološke NVO treba da djeluju zajedno


Potpisivanje peticije protiv gradnje hidroelektrana, Podgorica, april 2010
Uprkos činjenici da se Crna Gora, prije dvadesetak godina deklarisala kao ekološka država, nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine i Vlada do sada nijesu uspijevali da zajednički djeluju.

Ekološke organizacije su uredno uključivane u javne rasprave o važnim projektima, ali se sve uglavnom završavalo na zadovoljavanju forme.

"Imamo zajednički cilj na koji gledamo različitim dioptrijama", rekao je ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić, dodajući da je ubijeđen da jedni drugima mogu pomoći da se stvari sagledavaju na pravi način.

"Tokom budućih razgovora koje budemo imali na tu temu sa ljudima iz NVO, mislim da ćemo zajednički doći do toga šta možemo uraditi za zaštitu životne sredine a šta je ono što su možda u jednom trenutku nepremostive prepreke u gledanju budućeg razvoja Crne Gore. Ja sam negdje to već rekao, da li je moguće da su rijeke Njemačke, Norveške i drugih zapadnih zemalja toliko ružne pa su morali napraviti branu uvijek tamo gdje je to bilo moguće? Zašto hidropotencijal, koji je obnovljivi izvor energije, kod nas je iskorišten svega nekih 20 posto? Znači, nekada morate dati danak razvoju a sa druge strane zaista očuvanje životne sredine jeste nešto što je naš zajednički interes"
, kaže Sekulić.

Ministar Sekulić je novi član Vlade koja broji prvih 100 dana, pa joj kritičari još uvijek ostavljaju prostor da promijeni naslijeđeno stanje. Međutim, ako se sa kritikom čeka, to nije slučaj sa pohvalama.

"Već bih pohvalio Vladu sa svojim aktivnostima i jer vidim da se situacija poboljšava. Izazivam svakoga da da primjer u regionu ili negdje u južnoj Evropi gdje je bolje nego u Crnoj Gori u smislu dijaloga civilnog društva i Vlade", kaže predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Nikola Bertolini.

Sagovornici na ovu temu su bili učesnici sastanka u četvrtak, koji je na temu 'Saradnja između države, nevladinih organizacija i Evropske komisije u oblasti zaštite životne sredine', organizovala ekološka nevladina organizacija Green Home, koja je do sad bila jedan od ključnih činilaca u slučajevima kada je trebalo obezbijediti argumentaciju i animirati javnost radi zaštite životne sredine u Crnoj Gori.

Nedostatak povjerenja

Najvažniji slučaj, koji je ujedinio ukupnu domaću javnost, koja je svojim otporom slomila želju Vlade da, radi izgradnje Hidroelektrane Buk Bijela, potopi kanjon rijeke Tare, koja je jedno od najvećih prirodnih bogatstava Crne Gore, ali i dio svjetske prirodne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Vlada je bila gluva za sve apele, i formalno se povukla tek nakon intervencije, upravo UNESCO-a.

Više sluha, za sugestije ekoloških NVO nema ni u slučaju vladinog projekta četiri hidroelektrane na rijeci Morači, kao ni za, ovih dana aktuelan, slučaj uvale Valdanos kod Ulcinja.

Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović, govoreći o niskom nivou saradnje države sa NVO sektorom, pominje projekte budućeg autoputa Bar - Boljare i više projekata iz oblasti energetike.

"Da smo proveli strateške procjene za sve ove projekte i plansku dokumentaciju otklonili bi smo te početne dileme i ne otvarali priču o tome kada već dođu investitori, kao što je to sada slučaj u Crnoj Gori, na žalost. Generalno mislim da šaljemo jednu lošu poruku"
, ocjenjuje Daliborka Pejović.

Direktor Green Home-a Darko Pajović kaže da je osnovni problem nedostatak povjerenja državnih institucija u nevladin sektor.

"Do povjerenja se dolazi, prije svega saradnjom a prije saradnje je potreban razgovor Za razgovor je opet potrebno vrijeme i mislim da su to neki od razloga zbog čega, makar kada su u pitanju neki kapitalni projekti, teško dolazimo do nečega što se zove zajednički jezik. Razgovor i tolerancija su uslovi i iz toga mogu samo da proizađu dobri rezultati. Green Home i sve ekološke NVO ni jednom nijesu rekli da su protiv korišćenja hidropotencijala rijeke Morače, naprotiv. Ali ono na čemu mi insistiramo to je poštovanje standarda , bilo kada je u pitanju zaštita životne sredine, bilo kada je u pitanju procedura"
, zaključuje Pajović.
XS
SM
MD
LG