Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bolje MMF nego prodaja resursa


U mnogim zemljama svijeta proteklih godina protestovano je protiv aranžmana sa MMF-om, Foto sa protesta u Istanbulu u oktobru 2009.
U okviru ovonedjeljnog ciklusa ,,Za i protiv,, bavili smo se kreditnim aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom koji je Vlada do sada izbjegavala, iako pojedini ekonomski eksperti, i pored određenih mana, u njemu vide jedino rješenje za Crnu Goru.

U javnosti se već duže vrijeme vodi polemika oko toga da li je aranžman sa MMF dobra solucija za Crnu Goru. Tu opciju ta razliku od Vlade otvoreno su zagovarali predstavnici Centralne banke i guverner Ljubiša Krgović, kome je na kraju zakonom koji je inicirala Vlada, zajedno sa ostalim članovima Savjeta, skraćen mandat.

Milenko Popović, profesor na Fakultetu za poslovne studije Univerziteta Mediteran, kaže da je siguran da nije bilo bolje opcije od MMF-a.

,,Podsjećam vas da smo mi u namjeri da izbjegnemo aranžman sa MMF-om prodali dio Elektroprivrede,
Profesor Milenko Popović ocjenjuje kako bi upravo aranžman sa Elektroprivredom mogao dati na dug rok mnogo gore efekte na Crnu Goru nego što bi dalo bilo kakavo uslovljavanje od strane MMF-a.
po svoj prilici prodaćemo i svu Elektroprivredu i na taj način je u sistem ušlo oko 500 miliona eura. To su upravo te strane investicije u prošloj godini koje su upravo zbog toga bile rekordne. Kada je riječ o direktnim stranim investicijama ušlo je nešto preko banaka a što je takođe bilo u funkciji menadžmenta krize, kao i ovo sa Elektroprivredom. Znači, imali smo nekih milijardu i 60 miliona i opet ništa nijesmo postigli. Dakle, pametnije je bilo ući u aranžman sa MMF-om. Pametnije, jer bojim se da će upravo ovo sa Elektroprivredom dati na dug rok mnogo gore efekte na Crnu Goru nego što bi dalo bilo kakavo uslovljavanje od strane MMF"
, smatra Popović.

Gordana Jovanović
, portparol Ministarstva finansija, koje se nikada eksplicitno nije protivilo aranžmanu sa MMF-om, ali koje uporno traži alternative, kaže da je važno napomenuti da su na početku ekonomske krize stavovi i zahtjevi MMF bili rigidni posebno u pogledu obezbjeđivanja platno bilansne ravnoteže, makroekonomske i finansijske stabilnosti.

,,Ono što je bilo posebno nepovoljno i što je bio zahtjev MMF-a za pojedine zemlje da u periodu ekonomske krize ostvare suficit.U međuvremenu MMF je u mnogome relaksirao uslove što pokazuju i primjeri sa zemljama u regionu, Srbijom i BiH, i primjetna je evolucija politike MMF-a, jer je dozvoljen veći budžetski deficit uz postepeno prilagođavanje u potrošnji, korištenje sredstava za finansiranje budžetske potrošnje i servisiranja duga. Mi nijesmo žurili u aranžman sa MMF-om. Više puta smo ponovili da Crna Gora nije imala hitnu potrebu za tim. Vlada Crne Gore je setom mjera koje su se odnosile na smanjenje javne potrošnje uradila neophodna fiskalna prilagođavanja. Tako da i u tom slučaju, ukoliko bi došlo do tog aranžmana sa MMF-om, ne očekujemo da bi ti uslovi bili znatno više od onoga što je Vlada u prethodnom periodu uradila"
, kaže Jovanovićeva.
MMF, ocjenjuje profesor Popović, polako mijenja svoj mandat i da se od finasijskog policajca iz 90-tih se ponovo pretvara u kreditora posljednje instance na međunarodnom nivou.


Negativne strane


I Milenko Popović smatra da je kriza natjerala MMF da promijeni svoj mandat, što je po njemu još jedan razlog zašto bi Crna Gora morala da se opredijeli za tu varijantu.

,,Podsjećam da MMF fond, od kada je nastupila kriza, koja je na izvjestan način i njega kompromirovala za sve poznavaoce prilika, dolazi u situaciju da polako mijenja svoj mandat i da se od finasijskog policajca, što je bio od polovine 90-tih pa na ovamo, ponovo pretvara u kreditora posljednje instance na međunarodnom nivou"
, navodi Popović.

Gordana Jovanović napominje da primjeri iz zemalja okruženja pokazuju da pojedini zahtjevi MMF nijesu atraktivni. Ona nabraja negativne strane potencijalnog aranžmana i kaže da ipak detalji variraju od države do države.

,,Ono što pokazuju primjeri zemalja iz okruženja jeste da se zahtjevi MMF-a povećanje poreskih stopa ili možda u nekim slučajevima i rigidnije, odnosno povećanje smanjenih poreskih stopa i to su dodatna prilagođavanja na rashodnoj strani, prije svega smanjivanje javne potrošnje u dijelu koji se odnosi na bruto zarade. Konkretno, slučaj Srbije je bio smanjivanje, odnosno zamrzavanje penzija i socijalnih davanja. Tako da u tom dijelu to su neke negativne strane aranžmana. Naravno, sve zavisi od zemlje do zemlje"
, zaključuje Jovanovićeva.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG