Ko snosi odgovornost za javnu riječ u Crnoj Gori

Medijske slobode i odgovornost za javnu riječ bila je tema okruglog stola u organizaciji radija Antena M, kome su prisustvovali predstavnici medija, Evropske unije u Crnoj Gori, nevladinih organizacija i političkih partija.

Problem nedostatka odgovornosti nalazi se i u političkim i ekonomskim pritiscima na medije i samog odnosa medija prema svojoj profesiji koji ne mogu da formiraju samoregultornu instituciju koja bi uticala na povećanje etičkih standarda.

Na okruglom stolu je razgovarano o funkcionisanju javnih servisa, novinarskoj odgovornosti prema javnosti, problemu malog crnogorskog tržišta na koje pretenduje veliki broj medija, i o nivou kritičkog mišljenja u medijima.

Svoje mišljenje o stanju u medijima iznio je moderator Darko Šuković.

"Previš emedija, partija, NVO učinilo je da se pre često za čitaoce, gledaoce, birače, grantove borimo i neprimjerenim rječnikom. Pouzdana informacija, poštovanje pretpostavke nevinosti , časti i privatnosti odavno nijesu i praktičan standard", naveo je Šuković.

Problem nepostojanja samoregulatornog novinarskog tijela potencirao je Leopold Maurer, predstavnik Evropske unije u Crnoj Gori, koji je prethodno saopštio da su sudovi počeli da koriste iskustva međunarodnih sudova, da su vlasti osudili napade na novinare te da kako je rekao vlasti su osudile paljenje vozila dnevnog lista vijesti te da nije do kraja istraženo ubistvo novinara.

"Regulatorno tijelo i njegovo monitoring je nešto što malo kaska. Takođe nezavisnost, nepristrasnost Javnog servisa još nije postignuta", kaže Maurer.

Iz ugla političara problemi medija su veliki. Sa jedne strane postoji samocenzura kako je to rekao Goran Danilović iz Nove srpske demorkatije, kao i ugrožavanje slobode drugih kako je to rekao Miodrag Vuković iz DPS-a:

Potrebna kancelarija za informisanje

"U Crnoj Gori je samocenzura tolika da na žalost više ljudi u vladajućim partijama ne moraju da brinu šta će biti objavljeno na Javnom srevisu ili u onim medijima koji su negdje pod njihovom kontrolom", kaže Danilović.

"Dakle, sloboda medija ne može da ugrožava moju slobodu", kategoričan je poslanik DPS Miodrag Vuković.

Uzrok zatvorenosti crnogorskog državnog tužilaštva prema medijima je, prema mišljenju vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić, nepostojanje kancelarije za odnose s javnošću. Ona kaže da je potrebno da u toj kancelariji rade iskusni novinari.

"Mislim da je neophodno dati podršku tužilaštvu za obrazovanje makar jedne kancelarije za informisanje, pri vrhovnom državnom tužilaštvu. U toj kancelariji ne bi smo imali obučene pripravnike nego sozbiljnu službu u kojoj bi radili iskusni i kvalitetni novinari. Oni bi u saradnji sa iskusnim zamjenikom tužioca koji bi se samo time bavio pripremao saopštenja i izjave za javnost", navodi Ranka Čarapić.

Više faktora opstruira slobodu izražavanja rekao je Draško Đuranović iz Portala analitika:

"Mnogi teoretičari govore da su upravo političke i ekonomske osptrukcije možda i dvije najjače opstrukcije slobode izražavanja", kaže Đuranović.

Momčilo Stojanović iz Agencije za radio difuziju je ocjenio da se mediji i kompletno društvo nalazi u tranzicionom periodu.

"Mediji jesu psi čuvari demokratije u nekom pozitivnom smislu. Znači da oni reže i ujedaju kada je ugrožena demokratija. Međutim, uvijek ima medija koji skaču u krilo i to su više kućni ljubimci demokratije pa ne reže i skaču nego se umiljavaju gospodaru, malo predu i tako dalje", kaže Stojanović.

Istraživačko novinarstvo je takođe sputano, konstatovano je na skupu, a neki od uzroka su, kako se čulo tehnološki napredak:

"Mobilni telefon. Mislim da on uzrok nedostatka prave novinarske akcije."

"Mislim da je internet veći ubica dobrog novinarstva nego telefon."