Dostupni linkovi

Crna Gora i ljudska prava: Ostvaren je napredak ali nije dovoljan


Romi su populacija čija su prava među naugroženijim, fotografija iz naselja u blizini Podgorice, septembar 2010
Crnogorska vlast treba da pokaže suštinsku a ne samo deklarativnu volju i spremnost da promoviše i štiti ljudska prava svojih građana bez obzira na razlike.

Na tom polju ostvaren je izvjestan napredak ali je nedovoljan, poruka je sa skupa koji su u četvrtak u Podgorici na Dan ljudskih prava organizovali Forum 2010 i Inicijativa mladih za ljudska prava.

I u prethodnom periodu u Crnoj Gori kršena su prava Roma, hendikepiranih, LGBT populacije, žena i djece. Nastavljen je progon novinara i neistomišljenika vlasti.

Žarko Rakčević iz Foruma 2010 konstatuje da je Crna Gora ipak napredovala u poštovanju ljudskih prava ali da i dalje postoje slučajevi koji potvrđuju da nema suštinske volje da se napreduje još više.

"I danas se negira crnogorski narod, država, crkva. Pali se srpska zastava, ubijaju se i prebijaju novinari i pisci, brutalno prebijaju zatvorenici. Duboko je prisutan strah i nepovjerenje, kao i nesigurnost različitih manjina a strah i zavisnost onemogućavaju socijalnu integraciju, dijalog različitih i društveni prosperitet u bogastvu i slobodi"
, kaže Rakčević.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava Marijana Laković kaže da imamo dobre zakone iz oblasti zaštite ljudskih prava ali da ih instritucije ne primjenjuju u praksi.

"Nedovoljan je sistem institucionalne zaštite zbog čega građani često nijesu u mogućnosti da obezbijede primjenu i zaštitu mnogih garantovanih prava i sloboda. Evidentan je nesklad između propisanih rješenja i primjene pravnih normi u konkretnim slučajevima, odnosno ponašanja državnih organa u praksi"
, navodi Mirjana Laković.

Mijenjati sudstvo


Da bi država mogla da štiti ljudska prava, između ostalog je potrebno da sudstvo bude nezavisno. Postojeći izbor sudija i nosilaca najviših funkcija u toj grani vlasti treba mijenjati, smatra Azra Jasavić iz Foruma 2010.

"Mišljenja smo u Forumu da bi Ustav trebalo mijenjati na način što bi predsjednika Vrhovnog suda ubuduće, uz prethodno mišljenje opšte sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora skupštine a na prijedlog predsjednika Crne Gore birala i razrješavala skupština apsolutnom ili dvo trećinskom većinom. Na lsičan način bi trebalo pristupiti izmjenama odredbe o izboru državnog tužioca"
, kaže Azra Jasavić.

Ferhat Diniša, foto: Savo Prelević
Ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša poručio je da će se, što se tiče pitanja seksualnih manjina, ponašati evropski.

Upitan da li se prepoznaje u izjavi komesara za ljudska prava Savjeta Evrope Tomasa Hamerberga koji je od premijera Mila Đukanovića zatražio da upozori ministre i zvaničnike da opreznije daju izjave kada govore o seksualnim manjinama, Dinoša je novinarima kazao kako je moguće da je i on u toj orbiti.

"Moje ministarstvo će se prema tom pitanju ponašati evropski. Spreman sam da implementiram sve ono što je Evropa ima po tom pitanju u svojoj praksi i u svojim zakonima i tako dalje. To mi je dužnost, na kraju krajeva. Hoću i da istaknem da na ovu temu imam mnogo lakšu komunikaciju sa sagovornicima u Evropi nego kod nas"
, kazao je Dinoša.

U čevrtak su, uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, Inicijativa mladih za ljudska prava i Akcija za ljudska prava zatražili da Vlada smijeni ministra za ljudskih prava Ferhata Dinošu zbog, kako su ocjenili, nestručnosti, netolerantnih i homofobnih stavova.

U Proglasu, povodom 60-godišnice Međunarodnog dana ljudskih prava, navodi se da su neophodne izmjene Ustava i zakona u cilju unaprjeđenja garancija poštovanja ljudskih prava, posebno u pogledu nezavisnosti pravosuđa i slobode izražavanja.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG