Dostupni linkovi

Šefovi u državnoj službi skloniji korupciji


Rezultati istraživanja o korupciji u javnoj upravi, koju je objavila Uprava za antikorupciju, pokazuju da državni službenici smatraju kako su njihovi šefovi najskloniji koruptivnim radnjama.

Na osnovu rezultata upitnika sprovedenog za državne službenike i namještenike Uprava za antikorupciju je saopštila da je korupcija najprisutnija u slučajevima kada se direktno definišu statusne i profesionalne ingerencije zaposlenih, odnosno da su stariješine organa najsklonije koruptivnim poslovima, da sistem društvene kontrole i sankcionisanja nije dovoljan efikasan da se izađe na kraj sa korupcijom. Takođe službenici javne uprave ispoljavaju nesigurnost i osjećaj lične ugroženosti ukoliko bi se aktivno uključili u borbu protiv korupcije. Najčešći oblik korupcije je zloupotreba službenog položaja, primanje i davanje mita i zloupotrebe prilikom zapošljavanja, a takođe je navedena i prisutnost rođačko prijateljskih i partijskih veza.

Komentarišući ocjene koje su iznijeli sami državni službenici o stepenu korupcije u javnoj upravi među njihovim šefovima, izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović kaže da to potvrđuje dosadašnja ukazivaja ove nevladine organizacije na stepen korupcije u državnim službama:
Vanja Ćalović, Foto: Savo Prelević


"Korupcija na najvišem nivou apsolutno daje primjer nizim nivoima administracije da oni koji su korumpirani neće trpjeti posljedice i neće imati nikakve sankcije posebno ukoliko se nalaze na nekoj poziciji koja im omogućava moć i to je ono što je potvrdilo i ovo istraživanje, ali ono što svakako ostaje kao pitanje to je kako će sistem, odnosno kako će naše državne institucije da odgovore na to jer smi mi u kontinuitetu bombardovani raznoraznim slučajevima koji se u posljednje vrijeme pokreću protiv saobraćajnih policajaca ili drugih najnižih nivoa te hijerarhije u državnoj administraciji, dok oni postupci koji su postignuti protiv njihovih šefova, a to je protiv posebnih funkcionera na najvišem nivou nemaju nikakav rezultat u sudskom postupku."
Istraživanje Uprave za antikorupciju otkrilo je samo javnu tajnu u Crnoj Gori da ne postoji oblast u kojoj nijesu izraženi zloupotreba službenog položaja i mito.


I u Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da podaci Uprave za antikorupciju potvrđuju da se na vrhu korupcijske piramide nalaze nosioci funkcija što se ne može riješiti bez jasne strategije države. Funkcioner SNP-a Milan Knežević:

"Istraživanje Uprave za antikorupciju otkrilo je samo javnu tajnu u Crnoj Gori da ne postoji oblast u kojoj nijesu izraženi zloupotreba službenog položaja i mito. Postavlja se logično pitanje da li je država spremna da se obračuna sama sa sobom jer je očigledno da se radi o mrežama u koruptivnom sistemu čiji se kraj teško može nazreti. Takođe, za ozbiljnu analizu je i odnos običnih građana, državnih službenika i namještenika koji jednostavno nijesu spremni da uzmu učešće u borbi protiv ovih društvenih problema. To na izvjestan način govori o spemenu povjerenja građana u sopstvenu državu. Dogod se borba protiv mita i korupcije bude svela na deklarativne priče i hapšenja običnih činovnika građani Crne Gore će biti kolateralna šteta u jednom procesu u koji ne vjeruju jer se država do sada pokazala kao loš garant."
Rajko Kovačević, Foto: Savo Prelević


U Demokratskoj partiji socijalista kažu da se aktivno radi na zakonskim i institucionalnim reformama kako bi se unaprijedila uprava i smanjila korupcija. O tome govori činjenica da je postavljen niz nezavisnih organa za borbu protiv korupcije. Prema riječima portparola DPS-a Rajka Kovačevića, jačanje institucija i sprovođenje iskustava drugih država koje se duži niz godina nose sa pojavom korupcije su načini sa efikasnu borbu protiv ove pojave:

"Jedan od tih institucija ili organa koji rade na suzbijanju korupcije jeste i Uprava za antikorupciju i vidimo da u okviru pristupa za rješavanje problema korupcije oni organizovano rade na njenoj identifikaciji, lociraju mjesta gdje je vjerovatnoća da ona postoji najveća i nakon toga konkretnim akcijama za njeno suzbijanje u smislu konkretizacije i procesuiranja tih slučajeva što nije nimalo jednostavan posao. Istraživanje ili anketiranje među zaposlenima je nešto što je dobra indicija. Konkretizovanje i procesuiranje a zatim i dokazivanje djela koja su teško dokaziva ili je potrebno veoma mnogo suptilnosti za njihovo dokazivanje je nešto što zahtijeva dosta složen i odgovoran pristup. Jedno je davati ocjene o prisutnosti korupcije u nekom segmentu društva, drugo je konkretizovati i nesporno utvrditi da li su te ocjene preuveličane, prenaglašene ili to pak nijesu."
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG