Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Albanci nezadovoljni izbornim zakonom


Prema rješenju do kojeg je došla Radna grupa za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore na narednim izborima, političke stranke koje predstavljaju manjinske narode bi trebalo da postignu opštevažeći cenzus od tri posto
Nakon više godina neuspješnih pregovora o izmjeni izbornog zakona i modela za predstavljanje nacionalnih manjina u crnogorskom parlamentu, političke partije su došle do zajednički prihvatljivog rješenja. To rješenje je ipak neprihvatljivo za opozicione stranke koje okupljaju Albance u Crnoj Gori.

Prema rješenju do kojeg je došla Radna grupa za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore na narednim izborima, političke stranke koje predstavljaju manjinske narode bi trebalo da postignu opštevažeći cenzus od tri posto. Prema riječima člana Radne grupe Predraga Bulatovića, bila bi pokrenuta procedura sabiranja osvojenih procenata svih partija nacionalih manjina na osnovu čega bi bilo utvrđeno koliko mandata pripada predstavnicima manjina u Skupštini Crne Gore.

"Predstavnici partija koje predstvljaju manjine, a koje nijesu ispunile cenzus od tri posto, koji je opštevažeći cenzus, imaju pravo da sabiraju svoje glasove i da na taj način naprave jednu novu izbornu listu koja bi se koristila za obračun mandata. To je opšte prihvaćeno od svih političkih partija", objašnjava Bulatović.
Za Radnu grupu problem jeste gornja granica u procentualnom smislu nacionalnih manjina i manjinskih naroda koji mogu koristiti to pravo - Predrag Bulatović


Dogovorom političkih partija biće ukinuto dosadašnje rješenje iz izbornog zakona kojim je propisano da albanska nacionalna manjina bira svoje predstavnike u posebnoj izbornoj jedinici u kojoj su se političke partije borile za pet mandata. Albanske nacionalne partije su upravo iz tog razloga jedine iskazale protivljenje promjeni zakona kojim se predviđa zastupljenost nacionalnih manjina, posebno Albanaca, a što smatraju ukidanjem već stečenih prava.

"Mi imamo jezičku i teritorijalnu specifičnost u odnosu na ostale manjine u Crnoj Gori tako da je rješenje koje je deset godina bilo prihvatljivo sada odjednom više to nije. Svaka izmjena zakonodavstva će apsolutno imati protivnike i pobornike. Ova dvotrećinska većina koja se možda i nazire oko izbornog zakonodavstva po meni su to neki politički procesi u Crnoj Gori oko neke buduće vladajuće većine u Crnoj Gori, što je apsolutno legitimno, ali smatramo da je ovo rađeno na uštrb predstavljanja manjina u Crnoj Gori", kaže predstavnik partije Forca Genci Nimanbegu.

PROBLEM DEFINISANJA NACIONALNIH MANJINA

I Mehmet Barthi iz Demokratskog saveza Albanaca, koji je ujedno i član Radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, smatra da će novo rješenje o predstavljanju manjina biti, kako je rekao, nastavak antialbanske politike.

"Ako ovo što se priča bude na pomolu, mi ćemo smatrati ozbiljnim napadom na prava Albanaca u Crnoj Gori, i naravno da je to smišljeni nastavak jedne antialbanske politike koja je već više decenija na ovim prostorima", kaže Barthi.
Nije prihvatljivo umanjenje već stečenih prava i dalje o tim odlukama vjerovatno ćemo unutar ova tri opoziciona poslanika vidjeti, možda čak uložiti i žalbu Ustavnom sudu...

Genci Nimanbegu smatra da su dosadašnjm rješenjem Albanci u Crnoj Gori znali ko će ih predstavljati u parlamentu, što će im novim zakonom biti ukinuto i nepoznato.

"Smatram da ćemo i dalje imati isti stav da nam ne odgovara ovakvo rješenje. Nije prihvatljivo umanjenje već stečenih prava i dalje o tim odlukama vjerovatno ćemo unutar ova tri opoziciona poslanika vidjeti, možda čak uložiti i žalbu Ustavnom sudu", objašnjava Nimanbegu.

Osim problema koji se odnosi na predstavljanje albanske manjine Predrag Bulatović kaže da postoji i problem definisanja koje se sve nacionalne manjine u Crnoj Gori mogu smatrati nacionalnom manjinom, a što će po njemu biti teško riješeno:

"Ono što će sigurno ostati kao problem za Radnu grupu jeste gornja granica u procentualnom smislu nacionalnih manjina i manjinskih naroda koji mogu koristiti to pravo, jer je 15 posto predloženo s jedne strane, 13 posto DPS, 9 posto Nova srpska demokratija i mislim da je Radnoj grupi dato u zadatak ono što državne strukture do sada nijesu riješile, a to je ko su manjine u Crnoj Gori, ustvari, ko ima pravo u Crnoj Gori da koristi manjinska prava, ne samo u izbornom modelu nego i dalje. I to je pitanje za koje mislim da će veoma teško biti usaglašeno na samoj Radnoj grupi", smatra Bulatović.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG