Komentarišući izjavu Petra Turčinovića, ambasadora Hrvatske u Podgorici, koji je nagovijestio da bi ta susjedna država umjesto klasične ratne odštete od Crne Gore mogla tražiti akcije u nekim preduzećima u državnom vlasništvu kao što je aerodrom Tivat, crnogorski ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar za naš radio kaže da je to u ovom momentu teško izvodljivo:
Andrija Lompar"U sadašnjem statusu aerodromi su preduzeća u stoprocentnom vlasništvu države. Vlada još nije donosila nikakvu odluku vezano za njihovu transformaciju, restruktuiranje i privatizaciju. Kako sada stoje stvari nema pravnog osnova da bi se bilo kome mogao dati bilo koji procenat u vlasništvu dok se ne donese neka odluka vezano za dalje restruktuiranje aerodroma. Takva mogućnost još uvijek ne postoji."
Pitanje ratne odštete ponovo je aktuelizovao hrvatski premijer Ivo Sanader koji je tokom nedavne posjete Podgorici kazao da je sa crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem započeo razgovor o opremi koja je tokom napada na Hrvatsku početkom devedesetih odnijeta sa dubrovačkog aerodroma Ćilipi. Vrijednost te opreme koja je dijelom završila u Srbiji procjenjuje se na deset miliona eura, a pominjalo se da je ukupna šteta nanijeta hrvatskom aerodromu tokom ratnih operacija bila oko 25 miliona eura. Sanader je kazao da je sa Đukanovićem razgovarao i o sudbini jedrenjaka "Jadran" koji se nalazi u Tivtu, a koji je u staroj Jugoslaviji bio usidren u Splitu. Detalje tog razgovora premijeri nijesu javno iznosili, ali je dan kasnije ambasodor Hrvatske u Pogorici Petar Turčinović za naš radio kazao da nije isključena mogućnost da će Hrvatska umjesto klasične ratne odštete tražiti udio u crnogorskim javnim preduzećima:
"Ostalo je još nekoliko tema koje su otvorene. Jedna od tih tema je mogućnost da se u akcijama nekih crnogorskih poduzeća, tu se spominje aerodrom Tivat, dobije da hrvatska Vlada dobije jedan dio akcija pa da se na taj način veže sudbina aerodroma Tivat kao nečega oko čega brinu dvije vlade, dakle, da se te simboličke nadoknade štete pokušava načiniti nešto što će biti ulog zajedništva i za budućnost."
Andrija Lompar kaže da na tu temu do sada nije razgovarao sa svojim kolegama, a tvrdi da se o tome nije raspravljalo ni na sjednicama crnogorske Vlade. On ponavlja da nema pravnog osnova za takav aranžman, a na pitanje pod kojim bi uslovima takva ideja bila izvodljiva kaže:
"To bi morao da bude neki državni sporazum bilateralni ili multilateralni koji bi stvorio pravni osnov da se tako nešto uradi. Za sada takvog pravnog osnova nema. Ukoliko to bude nečija politička odluka ili Vladina odluka ili skupštinska odluka mi ćemo je implementirati, ali za sada ne postoji nikakav pravni osnov niti bilo kakva sudska odluka niti neki multilateralni ili bilateralni politički sporazum koji bi tako nešto omogućavao."
Pitanje ratne odštete ponovo je aktuelizovao hrvatski premijer Ivo Sanader koji je tokom nedavne posjete Podgorici kazao da je sa crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem započeo razgovor o opremi koja je tokom napada na Hrvatsku početkom devedesetih odnijeta sa dubrovačkog aerodroma Ćilipi. Vrijednost te opreme koja je dijelom završila u Srbiji procjenjuje se na deset miliona eura, a pominjalo se da je ukupna šteta nanijeta hrvatskom aerodromu tokom ratnih operacija bila oko 25 miliona eura. Sanader je kazao da je sa Đukanovićem razgovarao i o sudbini jedrenjaka "Jadran" koji se nalazi u Tivtu, a koji je u staroj Jugoslaviji bio usidren u Splitu. Detalje tog razgovora premijeri nijesu javno iznosili, ali je dan kasnije ambasodor Hrvatske u Pogorici Petar Turčinović za naš radio kazao da nije isključena mogućnost da će Hrvatska umjesto klasične ratne odštete tražiti udio u crnogorskim javnim preduzećima:
"Ostalo je još nekoliko tema koje su otvorene. Jedna od tih tema je mogućnost da se u akcijama nekih crnogorskih poduzeća, tu se spominje aerodrom Tivat, dobije da hrvatska Vlada dobije jedan dio akcija pa da se na taj način veže sudbina aerodroma Tivat kao nečega oko čega brinu dvije vlade, dakle, da se te simboličke nadoknade štete pokušava načiniti nešto što će biti ulog zajedništva i za budućnost."
Andrija Lompar kaže da na tu temu do sada nije razgovarao sa svojim kolegama, a tvrdi da se o tome nije raspravljalo ni na sjednicama crnogorske Vlade. On ponavlja da nema pravnog osnova za takav aranžman, a na pitanje pod kojim bi uslovima takva ideja bila izvodljiva kaže:
"To bi morao da bude neki državni sporazum bilateralni ili multilateralni koji bi stvorio pravni osnov da se tako nešto uradi. Za sada takvog pravnog osnova nema. Ukoliko to bude nečija politička odluka ili Vladina odluka ili skupštinska odluka mi ćemo je implementirati, ali za sada ne postoji nikakav pravni osnov niti bilo kakva sudska odluka niti neki multilateralni ili bilateralni politički sporazum koji bi tako nešto omogućavao."
