Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Rascjep između ekologije i obaveze uništavanja oružja


Policija je već intervenisala kako bi rastjerala građane koji su početkom avgusta protestovali zbog uništavanja oružja na Goliji, avgust 2010, Foto: Vijesti
Na Goliji se nastavlja uništavanje viška naoružanja. Gdje je granica izmedu potrebe države da odradi posao koji je u nacionalnom interesu – uništi višak naoružanja i ljudskog prava gradana da zaštite svoj životni prostor i ekološki ambijent.

Profesor Blagota Mitrić za RSE ocjenjuje da se radi o veoma složenom društvenom pitanju koje bi trebalo pažljivije rješavati.

RSE: S obzirom da imamo situaciju da se mještani Golije protive da se u blizini njihovih imanja uništava višak naoružanja. I država rješava taj problem tako što privodi mještane i time obezbjeđuje slobodan protok naoružanja do mjesta uništavanja. Kako komentarišete ovo rješenje date situacije?

Mitrić:
To je jedan veoma ozbiljan društveni problem kako to iznaći, kako naći pravni balans. Imate dva interesa koja su oba legitimna i oba su zasnovana na pravu. Ja sada ne znam te vojne propise ali znam pouzdano da je politika državna, i ne samo Crne Gore nego i međunarodne zajednice s kojom Crna Gora mora da komunicira i o tome se dogovora i zaključuje neke sporazume, da se uništava višak oružja. Kamo sreće da se uništi svo oružje svijeta. To je jedna prijeka potreba i u slučaju Crne Gore, i državna i vojna i kakva god hoćete. Sa druge strane, imate ustavno načelo da je Crna Gora, između ostalog, i ekološka država. Dakle, zaštita prirodne okoline nije više hir ili ćeif već je to sada jedan ustavno - pravni odnos, regulisan pravom i Ustavom. Tako da u cijeloj ovoj situaciji vidim da je to jedna potreba da se uništava naoružanje, a sa druge strane takođe imate legitimno pravo mještan , iako oni možda nijesu svjesni tih interesa opštih, državnih da se zaštiti prirodna sredina na svakom kutku crnogorskom.
Profesor Mitrić kao moguće rješenje predlaže da se u dogovoru vojnih vlasti sa lokalnim stanovništvom pronađu neka nenaseljena mjesta gdje bi se možda moglo uništiti to oružje, a da to ne šteti prirodnoj okolini.


RSE: Povodom spora i sukoba mještana Golije i državnih institucije policije i vojske zbog uništavanja viška naoružanja, postavlja se pitanje gdje je granica između potrebe države da odrade posao koji je u nacionalnom interesu i ljudskog prava građana da zaštite svoj životni prostor i ekološki ambijent?

Mitrić:
Mislim, bez obzira na te propise o uništavanju naoružanja, prije tih akcija, država treba da porazgovara sa mještanima, da se oni prosto upute, da se 'ubijede' da je to jedna potreba. Bojim se da ta prisila nad ljudima, bez obzira koliki to bio interes ne daje dobru sliku o državi, prije svega nema dobar odjek kod nas građana a vjerujem da nema dobar odjek ni vani. Ti ljudi, to stanovništvo, kao da nijesu svjesni da oni svojim postupanjem brane jednu vrhunsku stvar, jedno načelo da se ni u jednoj državi, u naseljenom mjestu ne može uništavatio oružje, bez obzira što ono, možda nema nekakvih 'uranijumskih posljedica', već da je to neko klasično naoružanje. Prije svega mislim da je rješenje u dogovoru vojnih vlasti sa lokalnim stanovništvom, da oni zajedno utvrde neke stvari, jer to stanovništvo mnogo bolje zna od vojnih vlasti gdje su ta nenaseljena mjesta gdje bi se možda moglo uništiti to oružje, a da to ne šteti prirodnoj okolini. Ovo što se radi zaista nije na mjestu, bez obzira na državni interes.

RSE: U kojoj mjeri je uništavanje viška naoružanja pravno, političko, bezbjednosno ili ekološko pitanje, odnosno pitanje ljudskih prava na zdravu okolinu?

Mitrić:
Mislim da je ono prije svega vojno pitanje, vjerovatno regulisano nekim pravom, nekim propisima, nekim ugovorima. To je jedan formalni pristup ali ja mislim da je za sami taj materijalni pristup, dakle potreba, odnosno želja da se makne oružje. A ono je i ekološko pitanje u tom smislu što to uništavanje šteti načelu zaštite životne sredine, odnosno ustavnom načelu da je Crna Gora ekološka država.

*****
Možda bi vas o ovoj temi mogao zanimati i tekst Građani protestuju zbog uništavanja viška naoružanja
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG