Dostupni linkovi

U toku je upis na privatne i državne fakultete u Crnoj Gori čiji je broj naglo porastao u posljednje vrijeme, pa će za svršene srednjoškolce, po svemu sudeći, biti više nego dovoljno mjesta za upis. Moći će da konkurišu na 40 fakulteta. Da li će veliki broj studijskih programa doprinijeti i poboljšanju kvaliteta?

Upisni rok za državne i privatne univerzitete i fakultete u Crnoj Gori maturantima daje velike mogućnosti, ali sve češće se postavlja pitanje da li će oko četrdesetak fakulteta u Crnoj Gori pružiti studentima i odgovarajući kvalitet obrazovanja. Predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje profesor doktor Redenko Pejović, dekan Građevinskog fakulteta, plaši se da neće:

"Konkurencija može nekada da bude i pozitivna, ali u ovom slučaju mislim da se malo pretjeralo sa tim i da je to postalo neko pomodarstvo, a možda i neki ljudi vide da se tu mogu i zaraditi pare, tako da ne vjerujem da mi tim studentima možemo pružiti ono što bi realno trebalo."


Filozofski fakultet u Nikšiću
Istog je stava je i profesor Filozofskog fakulteta Dragan Koprivica, zagovornik državnog univerziteta kao najkvalitetnije garancije znanja:

"Smatrao sam i smatram da je bilo i ostalo da postoji jedan matični Univerzitet koji će na sebi nositi svu odgovornost i naučne i stručne i pedagoške reference. Povećevanjem broj univerziteta koliko god se imala dobra namjera neminovno zalazimu u devalvaciju kriterijuma znanja i obrazovanja i ako budemo i dalje osnivali univerzitete po šumama i gorama naše zemlje ponosne mislim da će taj silazni trend biti sve očitiji."


Sa druge strane, profesor Veselin Vukotić, jedan od osnivača Univerziteta "Donja Gorica", poznatiji kao UDG, koji, doduše, još nema univerzitetski status jer i pored pet fakulteta mora imati najmanje tri naučne oblasti zastupljene za status univerziteta, nedavno je u autorskom tekstu u "Vijestima", polemišući sa stavom da državni univerziteti pružaju najbolje znanje, u prilog tvrdnji da to ne mora biti tako, naveo podatak da su, na primjer, među najboljih 25 univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama, 22 privatna. Njegov ideološki protivnik, profesorica Ekonomskog fakulteta Crnogorskog univerziteta Mirjana Kuljak slaže se da je veći broj visokoobrazovanih ustanova dobar za razvoj kvaliteta znanja, ali upozorava:

Inverzitet Donja Gorica
"Ono što bi u tom smislu trebalo voditi računa je da kada se daju licence praktično, kada se daju akreditacije od strane ministarstva ovim univerzitetima s jedne strane i s druge strane imati kontrolu, monitoring nad obavljanjem ovih aktivnosti da bi stvarno taj kvantitet doprinio u kvalitativnom smislu. S druge strane, u oblasti visokog obrazovanja to nije stvar samo obrazovanja već i nauke, mi smo tu vrlo tanki i u tom smislu vjerovatno bi doprinos ovih fakulteta trebalo da bude jako veliki, međutim, to ne može da se razvije preko noći jer je tu potrebna jedna baza, infrastruktura, koja se ne sastoji samo od zgrada i profesora koji će doći i otići, tu su potrebne mnoge druge stvari."

U cilju kontrole kvaliteta obrazovanje koja se pruža na privatnim fakultetima savjet za visoko obrazovanje je, prema riječima profesora Pejovića, već nekoliko godina insistirao na donošenju strategije za visoko obrazovanje:

"Međutim, nikako u budžetu da se predvide pare za to, tako da smo na osnovu te strategije mogli ipak da kanališemo i da usmjerimo koje su nam struke potrebne, koliko nam je potrebno kojih struka i šta treba školovati. Ovako je to stvar neke stihije, kako kome padne na pamet on otvara ono što misli da najbolje može da realizuje."


RSE: Da li će se moći u hodu kontrolisati nivo znanja koji će na tim mnogobrojnim privatnim fakultetima i univerzitetima studenti moći dobijati?

Pejović: Savjet za visoko obrazovanje je pokrenuo inicijativu da se napravi jedna inspekcijska kontrola koja bi iskontrolisala ove formalne uslove da li su ispunjeni kada je u pitanju broj zaposlenih profesora, kada su u pitanju biblioteke, prostori, da li se nastava redovno održava i ostalo, a onda bismo u sljedećoj fazi napravili jednu kontrolu kvaliteta tih studija ukoliko dobijemo podršku od Ministarstva. Savjet je pokrenuo tu inicijativu, ali mi to sami kao savjet ne možemo realizovati jer mi smo više kao savjetodavni organ u pojedinim stvarima vezano za visoko obrazovanje.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG