Dostupni linkovi

Različite interpretacije briselskih razgovora


Evropski parlament, februar 2010
Kakva je komunikacija administracije u Briselu sa predstavnicima parlamenata zemalja koje žele da se pridruže Evropskoj uniji i zašto pozicionari i opozicionari tih država, uključujući i Crnu Goru iz Brisela dolaze sa dijametralno oprečnim doživljajima, koje na lokalnoj političkoj sceni pokušavaju pretočiti u političke poene?

Nakon prvog sastanka parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Skupštine Crne Gore i Evropskog parlamenta, predstavnici pozicije i opozicije su u Podgoricu doputovali sa potpuno različitim doživljajima.

Iako je tokom te posjete usvojena deklaracija u kojoj se diplomatskim rječnikom konstatuju pomaci ali i podvlače oblasti u kojima bi trebalo da budu provedene suštinske reforme, crnogorski parlamentarci su po povratku kući započeli javnu raspravu o tome kakva im je poruka u Briselu zapravo prenešena.

Poslanici opozicije tvrde da je tokom zatvorenih sastanaka ukazano na brojne slabosti sistema, da je Javni servis okarakterisan kao partijski a sudstvo kao korumpirano, dok se vlast brani da su zaključci bili pozitivni i da dokazuju riješenost Crne Gore da se pridruži evropskoj porodici.

U tom nadgornjavanju pojedini poslanici su tražili stenograme sa sastanaka kako bi potvrdili svoje tvrdnje. Univerzitetski profesor i bivši diplomata Svetozar Jovićević kaže da mu je žao što je dosta zreo utisak, koji je crnogorska delegacija ostavila u Briselu pokvaren različitim interpretacijama tog susreta.

"Svi ti nalazi evropskih komisija i različitih foruma Evropske zajednice su upravo takvi. Malo hvale, malo kude.onekada mi to izgleda poprilično licemjerno ali to je način diplomatskog izražavanja i nije to u krajnjoj liniji zlonamjerno i loše jer se time želi podstaći ali ponešto i kritikovati. U nečemu suštinskom nijedna naša strana nije u pravu. Nije, naravno, u pravu vlast koja samo vidi ono što se hvali, kada odlaže, niti pokazuje barem u ovom trenutku neku spremnost da se sa dubinskim problemima ovog društva iskreno i stvarno suoči. A to će morati jednoga dana. Nije, naravno, u pravu ni opozicija ako vidi sve loše i sve nagore, i vidi sve crno a sa druge strane ne pokazuje sposobnost da se pokaže kao zrela alternativa vlasti", kaže Jovićević.
Momčilo Radulović ocjenjuje kako se atmosfera iz 'crnogorske političke kafane' želi prenijeti na komunikaciju sa međunarodnim faktorima.


Fetišiziranje poruka iz Brisela


Generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović kaže da dvije decenije višestranačja nijesu bile dovoljne da se izgradi kultura političkog dijaloga.

"Dakle, oni žele prenijeti onu vrstu političke kulture koja vlada u crnogorskom parlamentu može se reći i malo pežorativno, u crnogorskoj političkoj kafani. Ta se atmosfera želi prenijeti na međunarodni teren i na komunikaciju sa međunarodnim faktorima. Moraju se dobro i jasno podvući pravila koja važe na javnoj političkoj sceni i ona koja važe iza zatvorenih vrata. To jednostavno nije samo stvar određene političke kulture i iskustva u međunarodnim kontaktima već je i možda odraz domaćeg vaspitanja da shvatite da ono što se kaže iza zatvorenih vrata tamo treba i da ostane a da ono što se dogovori da se iznese u javnost, da to treba poštovati", ocjenjuje Radulović.

Radulović dodaje da mu je žao što mnogi ne shvataju da saopštenja sačinjena nakon sličnih sastanaka sa međunarodnim predstavnicima nemaju, nit mogu imati, vokabular karakterističan za lokalna, partijska prepucavanja.

"Možda u zajedničkim saopštenjima koja se mogu vidjeti, kao recimo sa nedavnog sastanka crnogorskih parlamentaraca i predstavnika Evropskog parlamenta, da one fine i suptilne poruke ne znače uvijek samo pohvalu, već možda blago uvijenu, ali ne zbog toga manje snažnu političku poruku šta treba da mijenjamo kod nas", navodi Radulović.

Svetozar Jovićević naglašava da mu najviše smeta fetišiziranje onoga što se poruči iz Evropske unije.

"Dakle, naši problemi su naši problemi, koje smo u najvećoj mjeri sami kreirali i koje ćemo u najvećoj mjeri morati sami da razriješimo. Hoće li to učiniti ova vlast, ja lično ne vidim tu spremnost, naročito ne u ovom personalnom sastavu ili će to pak učiniti opozicija ako pokaže dovoljno zrelosti i sposobnosti da se predstavi kao ozbiljna alternativa vlasti. Ovako ili onako, sa tim ćemo se prije ili kasnije, bolje prije morati suočiti i tu nam EU sa svim pohvalama i pokudama neće ni mnogo pomoći ni mnogo odmoći", zaključuje Jovićević.
  • Slika 16x9

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG