Vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije su glavni problemi crnogorskog društva, koji su se, između ostalog, postavili i kao glavna prepreka daljem procesu evrointegracije.
Međutim, uprkos zahtjevima domaće javnosti i međunarodne zajednice, konkretnih rezultata još uvijek nema, ali su rasprave na ove teme veoma česte.
Posmatrači društvenih zbivanja kažu da se rad na jačanju vladavine prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori može mjeriti po jednačini, po kojoj - kad se o nečemu više govori, to znači da ga ustvari manje ima.
Vlast, po njima, želi da brojnim oglašavanjima i raspravama, stvori iluziju odlučne akcije i konkretnih rezultata.
Činjenica je, međutim, da učinak u ovim oblastima više neće biti moguće prikazivati kroz usvajanje zakona, strategija i akcionih planova, odnosno, statističkim i papirnim napretkom, prije svega, zato što Evropska komisija sada traži konkretne rezultate.
Nova komisija i nova strategija
U srijedu je u Podgorici održana rasprava o vladavini prava i nezavisnom sudstvu. Međutim, iako je diskusiju organizovao nedjeljnik Monitor, sa čvrstim kritičkim stavom, panelisti su govorili prilično načelno.
Crnogorski ministar za evropske integracije Gordana Đurović je, istakavši regionalnu dimenziju potrebe jačanja vladavine prava i slobodnog izražavanja i medija, govorila i o aktuelnim i planiranim aktivnostima kroz: komisije, strategije, akcione planove.
Gordana Đurović"Napravili smo novu Nacionalnu komisiju, napravili smo nove strateške dokumente, idemo u susret analizi izvještaja Evropske komisije, sada u decembru a u januaru da pravimo prvi izvještaj, gdje očekujem da ćemo u narednih 6 mjeseci imati mjerljivih rezultata. Vremena je zaista malo a hoćemo da dobijemo pozitivnih 7 preporuka Evropske komisije, polovinom oktobra u paketu 2011. a ja mislim da nam je krajnji rok 1. septembar. Radi se dakle o nekih pola godine intezivnog rada , moramo djelovati brzo i moramo se boriti da ne ostanemo u zoni percepcije nego da idemo u zonu mjerljivih rezultata. Da zaista to bude nešto što možemo braniti i što već 15 juna moramo, što se kaže u draftu izvijestiti", kaže Đurović.
Đurović je, govoreći o predstojećim zadacima, zapravo, imala na umu odgovor na zahtijeve Evropske komisije, koja je prije dvadesetak dana ocijenila da Crna Gora treba da dobije status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Pozitivno mišljenje, međutim, nije uključivalo i datum početka pristupnih pregovora, koji će se odrediti tek pošto Crna Gora ispuni brojne uslove, od kojih su najvažniji: vladavina prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Nema političkog uticaja na sudstvo
Dok se u Podgorici govorilo o vladavini prava i nezavisnom sudstvu, u Budvi je održan skup - Jačanje efikasnosti pravosuđa kroz unapređenje medijacije.
Regionalna dimenzija problema pravosuđa je bila u fokusu i crnogorskog ministra pravde Miraša Radovića.
"Uvjeren sam da je efikasnost pravosuđa u fokusu pažnje svih država našeg regiona i jedan od strateških ciljeva svih reformi", kaže Radović.
Tokom podgoričkog skupa u srijedu posebno je zapaženo izlaganje sudije Vrhovnog suda i člana Sudskog savjeta Radula Kojovića, koji je doprinos rješavanju teškog problema u vezi nezavisnosti sudstva dao kroz iščitavanje regulative, sve do Ustava.
Svetozar Marović"Nezavisnost sudova Crne Gore garantovana je Ustavom jer je članom 118 , stav 1 propisano da je sud samostalan i nezavistan", ustvrdio je Kojović.
Dok se u Podgorici rasprava odvijala, uglavnom, na akademskom nivou, na budvanskom skupu o jačanju efikasnosti pravosuđa, potpredsjednik Vlade Svetozar Marović je imao živu komunikaciju sa novinarima.
Marović kaže da u Crnoj Gori, politički uticaj na sudstvo ne postoji, ali da ga treba eliminisati.
"Moramo učiniti da i tužilaštvo kao i sudovi budu u potpunosti budu nezavisni. Ja znam da su i sada bez ikakvog političkog uticaja na svoje odluke. Pozivam neka bilo koji tužilac, bilo koji sudija kaže da li ga je i ko zvao iz bilo koje političke strukture, iz vrha, zvao. Bilo da je to predsjednik Vlade, Skupštine ili Republike. Ako jeste onda takav predsjednik Vlade ili potpredsjednik treba da idu sa funkcije i da odgovaraju", rekao je Marović.
Potpredsjednik Vlade Svetozar Marović je od strane dijela nevladinog sektora više puta sumnjičen za korupciju i nepotizam. Prozivan je za umiješanost u nezakonite radnje u vezi izgradnje turističkog naselja Zavala u Budvi, i namještanje bliskih srodnika i prijatelja na važna mjesta u Budvi.
Novinari su Marovića, u kontekstu sporosti pravosuđa, pitali - da li će se ubrzanjem reformi brže riješiti i slučaj Zavala, koji je već duže vrijeme, navodno, predmet interesovanja Tužilaštva.
"Ja, zato što vjerujem ne želim da požurujem jer ne mogu ni uticati na to da požurim. Kada dođem na red onda će oni reći da li sam kriv ili ne. Znam da sam nevin ali znate nekada je potrebna potvrda da ste pametni jer vam to traže za vozačku dozvolu jer vam drugačije neće dati vozačku dozvolu ako ne vide da ste zdravstveno sposobni. Nekada vam trebaju papiri ali meni ne trebaju jer ja znam da sam čist", zaključio je Marović.
Međutim, uprkos zahtjevima domaće javnosti i međunarodne zajednice, konkretnih rezultata još uvijek nema, ali su rasprave na ove teme veoma česte.
Posmatrači društvenih zbivanja kažu da se rad na jačanju vladavine prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori može mjeriti po jednačini, po kojoj - kad se o nečemu više govori, to znači da ga ustvari manje ima.
Vlast, po njima, želi da brojnim oglašavanjima i raspravama, stvori iluziju odlučne akcije i konkretnih rezultata.
Činjenica je, međutim, da učinak u ovim oblastima više neće biti moguće prikazivati kroz usvajanje zakona, strategija i akcionih planova, odnosno, statističkim i papirnim napretkom, prije svega, zato što Evropska komisija sada traži konkretne rezultate.
Nova komisija i nova strategija
U srijedu je u Podgorici održana rasprava o vladavini prava i nezavisnom sudstvu. Međutim, iako je diskusiju organizovao nedjeljnik Monitor, sa čvrstim kritičkim stavom, panelisti su govorili prilično načelno.
Crnogorski ministar za evropske integracije Gordana Đurović je, istakavši regionalnu dimenziju potrebe jačanja vladavine prava i slobodnog izražavanja i medija, govorila i o aktuelnim i planiranim aktivnostima kroz: komisije, strategije, akcione planove.
Đurović je, govoreći o predstojećim zadacima, zapravo, imala na umu odgovor na zahtijeve Evropske komisije, koja je prije dvadesetak dana ocijenila da Crna Gora treba da dobije status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Pozitivno mišljenje, međutim, nije uključivalo i datum početka pristupnih pregovora, koji će se odrediti tek pošto Crna Gora ispuni brojne uslove, od kojih su najvažniji: vladavina prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Nema političkog uticaja na sudstvo
Dok se u Podgorici govorilo o vladavini prava i nezavisnom sudstvu, u Budvi je održan skup - Jačanje efikasnosti pravosuđa kroz unapređenje medijacije.
Regionalna dimenzija problema pravosuđa je bila u fokusu i crnogorskog ministra pravde Miraša Radovića.
"Uvjeren sam da je efikasnost pravosuđa u fokusu pažnje svih država našeg regiona i jedan od strateških ciljeva svih reformi", kaže Radović.
Tokom podgoričkog skupa u srijedu posebno je zapaženo izlaganje sudije Vrhovnog suda i člana Sudskog savjeta Radula Kojovića, koji je doprinos rješavanju teškog problema u vezi nezavisnosti sudstva dao kroz iščitavanje regulative, sve do Ustava.
Dok se u Podgorici rasprava odvijala, uglavnom, na akademskom nivou, na budvanskom skupu o jačanju efikasnosti pravosuđa, potpredsjednik Vlade Svetozar Marović je imao živu komunikaciju sa novinarima.
Marović kaže da u Crnoj Gori, politički uticaj na sudstvo ne postoji, ali da ga treba eliminisati.
"Moramo učiniti da i tužilaštvo kao i sudovi budu u potpunosti budu nezavisni. Ja znam da su i sada bez ikakvog političkog uticaja na svoje odluke. Pozivam neka bilo koji tužilac, bilo koji sudija kaže da li ga je i ko zvao iz bilo koje političke strukture, iz vrha, zvao. Bilo da je to predsjednik Vlade, Skupštine ili Republike. Ako jeste onda takav predsjednik Vlade ili potpredsjednik treba da idu sa funkcije i da odgovaraju", rekao je Marović.
Potpredsjednik Vlade Svetozar Marović je od strane dijela nevladinog sektora više puta sumnjičen za korupciju i nepotizam. Prozivan je za umiješanost u nezakonite radnje u vezi izgradnje turističkog naselja Zavala u Budvi, i namještanje bliskih srodnika i prijatelja na važna mjesta u Budvi.
Novinari su Marovića, u kontekstu sporosti pravosuđa, pitali - da li će se ubrzanjem reformi brže riješiti i slučaj Zavala, koji je već duže vrijeme, navodno, predmet interesovanja Tužilaštva.
"Ja, zato što vjerujem ne želim da požurujem jer ne mogu ni uticati na to da požurim. Kada dođem na red onda će oni reći da li sam kriv ili ne. Znam da sam nevin ali znate nekada je potrebna potvrda da ste pametni jer vam to traže za vozačku dozvolu jer vam drugačije neće dati vozačku dozvolu ako ne vide da ste zdravstveno sposobni. Nekada vam trebaju papiri ali meni ne trebaju jer ja znam da sam čist", zaključio je Marović.
