Električna energija će, naredne godine, najvjerovatnije poskupjeti, a to povećanje cijene, po svoj prilici, neće biti beznačajno. Elektroprivreda Crne Gore i Elektroprenosni sistem su uputili zahtjev Regulatornoj agenciji za odobravanje troškova, koji bi, ukoliko budu prihvaćeni, drastično povećali cijenu struje.
U prilog ocjenama da će se to i desiti, govore i riječi predsjednika Regulatorne agencije za energetiku Branka Kotrija, koje je izgovorio prije tri dana u parlamentu.
,,Treba da znaju potrošači da predstoji još jedan korak uravnotežavanja cijene privredi, budžetskim ustanovama, maloj privredi i tako dalje, uslugama sa cijenama domaćinstava. To će u perspektivi dovesti do novih pomjeranja cijene", rekao je Kotrija.
Iako je račun za struju jedna od najbolnijih stavki u kućnim budžetima većine građana, nesporno je da je električna energija roba kao i svaka druga, i da ono što se potroši, mora biti i plaćeno.
Među najspornijim su subvencije za podgorički Kombinat aluminijuma - kompanije koja pravi stotine miliona dugova, a ne plaća porez i račune za struju.
Međutim, način naplate dugova za struju u Crnoj Gori prate brojne kontroverze. Građani, pored električne energije koju sami potroše, moraju da plaćaju i tuđu potrošnju.
Među najspornijim su subvencije za podgorički Kombinat aluminijuma - kompanije koja pravi stotine miliona dugova, a ne plaća porez i račune za struju.
Povrh toga, iako je trebalo da se KAP od 2010. strujom snabdijeva na slobodnom tržištu, Vlada mu je ponovo odobrila subvencije za koje su građani samo ove godine platili 20 miliona eura, a u naredne dvije će dati još 25 miliona.
Građanima po tržišnoj cijeni
Direktor nevladine organizacije MANS Vanja Ćalović, kaže da građani, pored KAP-a, plaćaju i drugim kompanijama, među kojima je nikšićka Željezara, a vjerovatno i Željeznice Crne Gore i Luka Bar.
"Mislim da su ovakve subvenicije koje su date KAP-u za električnu energiju apsolutno neprihvatljive jer dok se istovremeno od građana Crne Gore traži da plate tzv. tržišnu cijenu struje, odnosno punu cijenu struje plus svi ovi dodaci koje smo pomenuli, od jedne privatizovane kompanije koja je za 5 godina, ne samo trebalo da bude u stanju da plaća punu cijenu električne energije nego i da modernizuje KAP, tako da ta firma troši manje električne energije i da se, eventualno u skladu sa CEFTA sporazumom oko zajedničkog regionalnog tržišta električne energije traže i neke alternativne načine da rješava to pitanje. U prethodnom ugovoru o privatizaciji eksplicitno je bilo navedeno da nakon što prestane subvnecija koja je trebalo da traje do avgusta ove godine, da će se KAP sam na tržišnim osnovama dogovarati sa Elektroprivredom ili tražiti neke druge ponuđače za električnu energiju. U tom smislu mislim da nema nikakvog razloga i javnog interesa da se privatnoj kompaniji nastavi davanje subvencija i da se tako čašćava za činjenicu da je firmu zadužio za preko 400 miliona i da ništa nije uradio kada je u pitanju modernizacija te fabrike", navodi Vanja Ćalović.
Iako pored svojih, plaćaju i račune za struju više kompanija, građani Crne Gore ne uspijevaju da od Elektroprivrede dobiju nazad novac kojim su preplatili prethodne naduvane račune.
Očekuje se da Elektroprivreda, ukoliko sud tako presudi, vrati građanima preko računa dug koji je 39 miliona.
Iz Elektroprivrede se, sada, prijeti novim poskupljenjem, umjesto da vrate novac, kako nalaže sudska presuda donijeta po tužbi građana, odnosno, troje predstavnika nevladinog sektora, među kojima je i direktor Centra za razvoj nevladinih organizacija Goran Đurović.
"Očekujem da će se napraviti određena vrsta kompenzacije kroz povećanje električne energije, a da će se svakako na osnovu presude Upravnog suda koju očekujemo ovih dana ipak morati građanima isplatiti, odnosno vratiti preko računa dug koji je 39 miliona. Ovdje je samo u pitanju igra koja uvijek ishoduje gubitkom za građane Crne Gore", navodi Đurović.
Građani su, pored svih subvencija koje finansiraju iz svojih džepova, sada obaviješteni da će im i izgradnja podvodnog energetskog kabla koji će povezati morske obale Crne Gore i Italije povećati cijenu za tri procenta.
Međutim, stavka koja, pored novčanika, snažno atakuje i na zdrav razum je da redovne platiše moraju da plate, pored legitimnih tehničkih gubitaka i onu struju koju Elektroprivreda na može da naplati od nekih potrošača, kao i svu ukradenu struju.
"Oni su monopolisti i dalje i rade onako kako njima odgovara, sve ostalo je uzaludna priča a tu im potpomaže država. Pretpostavljam da je tu jednostavno neki zajednički interes", kaže Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača.
