Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prijete li Crnoj Gori socijalne turbulencije?


Crna Gora - čak ni turizam nije doprineo ekonomskom boljitku

Ekonomska kriza okončana je samo u svijetu, dok u Crnoj Gori tek počinje, ocijenjuju sagovornici RSE

Ekonomska kriza je prekoračila prvu godišnjicu, a svjetski mediji su zabilježili više optimističnih procjena i konstatacija o prvim znacima izlaska iz krize. Medjutim, ovakvi nalazi, po svoj prilici važe za svjetsku ekonomiju, a ne za domaću koja, prema pojedinim predvidjanjima, tek sad počinje da se suočava sa sve većim teškoćama.

Sve veći manjak državnog novca, nelikvidnost preduzeća, rast nezaposlenosti, smanjivanje plata zaposlenima u državnoj upravi i ustanovama, pokazatelji su koji govore da ekonomska kriza u Crnoj Gori tek počinje da uzima danak.

Upravo namjera Vlade da izmijeni opšti kolektivni ugovor, prijeti mogućnošću stvaranja socijalnih turbulencija, i to u sektorima od velike važnosti za funkcionisanje ukupnog sistema.

Najavljeno smanjenje plata zaposlenima u javnom sektoru, predvidjene ovim izmjenama, neprihvatljivo je za zaposlene u zdravstvu, prosvjeti i crnogorskom univerzitetu. Ove sindikalne organizacije sa, inače brojnim članstvom, su upozorile da će ukoliko Vlada ipak odluči da smanji plate stupiti u štrajk.

HILJADE BLOKIRANIH RAČUNA

Profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Slobodan Lakić, za Radio Slobodna Evropa, kaže da sve ove negativne pojave u crnogorskoj ekonomiji nijesu posljedice same krize, već da je svjetska ekonomska kriza, zahvatajući Crnu Goru, samo izvukla na površinu suštinske probleme koji se nalaze duboko, u samom biću domaće ekonomije.

"Svaka kriza, pa samim tim ni ova kriza nije isključivo finansijskog karaktera. Ova kriza se ispoljava na finansijskom tržištu, ali se produkuje na drugom mjestu. Finansijska kriza u Crnoj Gori se javila još ranije, prilikom pucanja tržišta kapitala. Bilo je i pojedinačnih slučajeva propasti banaka, a sada smo imali situaciju i sistemske krize bankarstva, a znamo da bankarski sistem u Crnoj Gori predstavlja stub kada je u pitanju finansijski sistem, u našoj postojećoj, dosta pojednostavljenoj finansijskoj strukturi", objašnjava Lakić.

O teškoćama domaće ekonomije govore podaci o hiljadama preduzeća kojima su blokirani računi zbog dugova koji su odavno premašili 100 miliona eura.
“Najveći problem realnog sektora je nelikvidnost”, rekao je za naš Radio glavni ekonomista crnogorske Centralne banke Nikola Fabris, koji podsjeća da su firme olako podizale kredite da bi pokretale neizvjesne investicije.

“Prema posljednjim podacima, jedna četvrtina preduzeća je nelikvidna, odnosno, ima blokiran račun. Taj broj nelikvidnih preduzeća je sigurno još veći, jer značajnom broju nelikvidnih preduzeća račun još uvijek nije blokiran”, kaže Fabris.

Teškoj situaciji u kojoj se nalaze domaća preduzeća doprinosi manjak kreditnih aktivnosti banaka koje se, očigledno i same, suočavaju sa teškoćama, o čemu svjedoči podatak da je za devet mjeseci ove godine, šest od 11 poslovnih banaka radilo sa gubitkom koji je dostigao, ukupno, skoro 24 miliona eura.

Teškoće u privredi, uticale su i na zapošljavanje koje već devetu sedmicu uzastopce bilježi konstantan pad. O razlozima, za naš program, govori direktor podgoričkog Biroa rada Vukica Jelić.

"Razlog je, prije svega, povratak ljudi sa sezonskih poslova. Drugi su, svršeni učenici koji su se sada prijavili, a nijesu odlučili da nastave studije. Još jedan razlog je što je, u odnosu na prošlu godinu, smanjen broj oglašenih slobodnih radnih mjesta".

RSE: Zašto je manje radnih mjesta u ponudi?

"Vjerovatno je u pitanju kriza. Poslodavci imaju probleme sa nelikvidnošću, a onda se i plaše. Ne ulažu tako lako u novo zapošljavanje. Mi nemamo otpuštanja radnika u značajnojoj mjeri nego što je to bilo prošle godine. Vraćaju se oni koji su radili na određeno vrijeme."

NEISPLAĆENE OBAVEZE

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović je, rekavši da Crnoj Gori prava kriza tek predstoji, za naš program, prokomentarisao nezvanične informacije o praznoj državnoj kasi.

"Uprkos svemu što je Vlada do sada preduzela, evidentan je nedostatak likvidnosti državnog trezora, koji se ogleda i u neisplaćivanju obaveza na vrijeme i u očekivanom obimu. Kao što vidimo, likvidnost državnog trezora nije osvježena ni završenom turističkom sezonom, ni prodajom državnom manjinskog paketa akcija Elektroprivrede, ni kreditima koje je Vlada Crne Gore uzela od stranih komercijalnih banaka", kaže Damjanović.

Glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris kaže da ćemo i naredne godine imati budžetski deficit, te da je najbolje rješenje - zaduženje kod Medjunarodnog monetarnog fonda.

“MMF je spreman da odobri dio sredstava za budžet, što ranije nije bila praksa, pa bi se problem budžeta mogao tako riješiti", smatra on.

Govoreći o efektima krize na domaću ekonomiju, profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Lakić je, našem Radiju, rekao da je “jedan od krucijalnih problema crnogorske ekonomije spoljno-trgovinski deficit” za koji kaže da trenutno ne vidi rješenje, čak ni na kratak rok.

"Mislim da je u značajnoj mjeri zanemarivan važan aspekt ekonomije koji se zove proizvodnja. To je ustvari problem strukturnog karaktera privrede. Mislim da tu nijesu nadjena adekvatna rješenja do sada, odnosno, to je nešto na čemu će se morati raditi", zaključuje Lakić.

ČAK NI U BUDVI NIJE SJAJNO

Najočigledniji primjer razmjera krize u Crnoj Gori je slučaj sa, do skora najbogatijom, opštinom Budva. Doduše, po broju džipova na tamošnjim ulicama, čini se da kriza zaobilazi Budvu, sve dok se ne ugledaju pusta gradilišta, nezadovoljni trgovci i sumorni potrošači.

“Da li smo se mi, u posljednje dvije - tri godine, nešto na kreditima se malo opuštili, jer smo mogli nešto sebi da priuštimo... Što se tiče mene, vidite koliko imam godina, ja sam u krizi evo dvadeset godina, ali nešto smo mogli malo da se opuštimo. Međutim, od prošle godine katastrofa.”

Ovo su riječi jedne od gradjanki Budve, grada koji je zajedno sa jednim brojem gradjana, posljednjih godina profitirao prodajom zemlje, i ubzanom gradnjom stanova za tržište. Zato su najbolji barometar prihoda građevinski radnici i njihove dnevnice. Gradjevinci kažu da na gradilištima posla nema, i da je sve zamrlo:

“Dnevnice su, zavisno od posla, prosječno, od 30 do 35 eura.”

RSE: Ima li konkurencije?

RADNIK: Ima konkurencije, ali mi smo složni. Dugo vremena smo tu i poznajemo se.

RSE: Nekada je ovdje bilo puno ljudi koji su čekali posao. Na gradilištima danas tek nekoliko.

RADNIK: Policija sve deportuje. Traže nam “boravak”.

RSE: A, odakle se vi?

RADNIK: Iz Makedonije.

RSE: Da li se isplati ovaj posao? Ako je dnevnica 30 eura, to je mjesečno oko hiljadu eura, što nije loše s obzirom na prosječnu platu.

RADNIK: To bi bilo tako, ali posla nema stalno. U toku jednog mjeseca, za 31. dan, radimo možda sedam dana. To je za stan, hranu i ništa drugo.

Kažu da se dubina džepa najbolje procjenjuje po obući, a prodavci kažu da izgleda da u posljednje vrijeme većina nosi upravo staru obuću, a da je prepolovljen broj kupaca, kao i ukupna potrošnja.

RSE: Kako ljudi komentarišu kada vide cijene koje nijesu snižene iako je kriza?

PRODAVAČICA: "Kod nas ovdje i nijesu toliko visoke cijene u odnosu na druge prodavnice. Artikli kod nas od 50 eura, u Starom gradu, u onim ekskluzivnim buticima, su duplo skuplji. Onda se kupci čude, ali nemaju novca ni za ove naše od pedeset eura."

I na pjaci je manje tezgi i kupaca, iako je potrošnja manja cijene ostaju iste. Prodavci kažu da je prepolovljen broj ljudi koji trguju, da ljudi dolaze, ali da manje kupuju.

RSE: Vidim da ovdje ima i manje tezgi.

PRODAVAČICA: "Tezgi je manje. Ne mogu ljudi da prodaju. Ne mogu ni doći. Inače, dolaze iz Bara i sa svih strana."

RSE: Ali čini mi se da ipak nijesu snižene cijene iako je kriza, iako se manje trguje?

PRODAVAČICA: "Cijene su iste."

RSE: Gdje je tu trgovački rezon?

PRODAVAČICA: "Da su plate i penzije veće, onda bi bilo bolje. Prije je, sa jednom penzijom, čitava familija živjeti, a sada ne može ni dvoje. Nikako."



  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica Radija Slobodna Evropa od 1999. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG